Lejla Dragnić: 'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja'

Lejla Dragnić: 'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja'

Državna pomoć ili subvencije različitim sektorima privrede je jedan od široko korištenih i legitimnih instrumenata jačanja privrede svake zemlje, jačanja konkurentnosti domaćih kompanija i podsticanja rasta i razvoja. Ali, iskustvo mnogih zemalja pokazuje da je to i instrument koje mnoge vlade koriste radi podrške preduzećima i/ili sektorima koji dugoročno ne mogu imati pozitivne efekte na ekonomiju zemlje. Upravo je ova realnost razlog zbog kojeg je sistem državne pomoći u EU centralizovan i monitoring državne pomoći u svim zemljama članicama je delegiran supranacionalnoj instituciji odnosno EC.  Akcioni plan državne pomoći EU usvojen 2005.g. definiše dva osnovna cilja: dugoročno smanjenje učešća subvencija u BDP svake zemlje i  prelaz sa vertikalne pomoći koja cilja određene industrije na horizontalnu pomoć koja cilja male i srednje biznise, istraživanje i razvoj, investicije u inovativne tehnologije kao i okolišne programe.

 Zemlje koje su u procesu pridruživanja EU imaju pravo na samostalno upravljanje državnom pomoći ali uz ispunjavanje dva uslova: transpozicija acqija vezanih za konkurentnost u domaću legislativu i uspostava efikasnih agencija koje su odgovorne za upravljanje državnom pomoći u predpristupnoj fazi kao tranziscijski sitem do punog članstva i prenošenja nadzora državne pomoći na EC.  

BiH je započela proces reforme sistema državne pomoći. Ova reforma je u najvećoj mjeri uslovljena ispunjavanjem uslova iz Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu u julu 2008.g. U pogledu državne pomoći, Privremeni sporazum sadrži generalnu zabranu bilo kakve državne pomoći koja može narušti konkurenciju na tržištu favoriziranjem određenih preduzeća, obavezu uspostavljanja nezavisnog tijela koje treba da ima neophodnu moć za punu primjenu zabrane pomoći koja narušava tržišnu konkurenciju, završavanje sveobuhvatnog popisa državne pomoći i uspostavu registra državne pomoći kako bi se obezbijedile informacije o najproblematičnijim shemama pomoći.

Šta je od ovih obaveza do sada realizovano? Zakon o državnoj pomoći usvojen je februaru 2012.g., Vijeće za državnu pomoć formirano je u novembru 2012.g., pripremljeni su i krajem juna 2013.g. predati EC Izvještaji o državnoj pomoći u BiH za 2011 i 2012.g. Ovim su stvorene osnovne pretpostavke reforme, ali neophodni podzakonski akti za implementaciju Zakona trebaju tek biti usvojeni i evidentno je da tek treba graditi kapacitete Vijeća za državnu i Sekretarijata Vijeća.

Analiza podataka o državnoj pomoći u 2011. i 2013. godini  u odnosu na EU Ciljeve u ovoj oblasti ukazuje na tri značajna odstupanja:

  • Relativno visok udio državne pomoći u BDP, 1.7% u 2011.g. i 2.1% u 2012.g. u odnosu na nivo koji se očekuje od zemalje u trenutku prijema u punopravno članstvo je (0.5%).
  • Horizontalna pomoć, odnosno pomoć dostupna svim sektorima je manja od 50% dok je vertikalna pomoć odnosno pomoć koja je usmjerena na specifične sektore veća od 50%. 
  • Vrlo malo sredstava je usmjereno na ka sektorima koje EC definiše kao prioritetne sektore: razvoj i istraživanje, mala i srednja preduzeća, zaštita životne sredine i zapošljavanje

Ne manje značajan nalaz je da planiranje pomoć na različitim nivoima vlasti nije harmonizirano i da ne vodi ostvarivanju zajedničkog cilja. 

Uspostva sistema upravljanja državnom pomoći u BiH je na samom početku i dalja izgradnja će zahtijevati ne samo kompletiranje pravne osnove i jačanje kapaciteta Vijeća za državnu pomoć nego i bitne promjene u pristupima i ponašanju davatelja državne pomoći na svim niovima vlasti. Zbog toga je neophodno uključivanje stručne javnosti, predlaganje i zagovaranje rješenja koja mogu voditi efikasnijem usmjeravanju državne pomoći. Ova reforma je obaveza u procesu pripreme za prijem u EU, ali je  i šansa da se ograničeni javni resursi usmjere u ekonomski samoodržive sektore koji mogu podstaći razvoj i zapošljavanje i unaprijediti konkurentnost ekonomije BiH.

BLOG

Kategorije

Misli Obavijesti Politika
13 juli

Cirkularna ekonomija - šansa za tekstilnu industriju

read more
30 maj

30 MAJ - Upravljanje otpadom u Gradu Goražde

read more
25 januar

Cirkularna ekonomija – Šansa za razvoj Grada Goražde

read more
7 juni

Konferencija "Cirkularna ekonomija u BiH"

Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta "Poticanje održivog i inkluzivnog razvoja u BiH kroz modele cirkularne ekonomije", koji realizira uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, organizira konferenciju „Cirkularna ekonomija u BiH", u Sarajevu 7. juna 2022. godine u hotelu Hills, sa početkom u 11.00h.

read more
23 juni

Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH

Centar za politike i upravljanje (CPU) uz podršku Center for International Private Enterprise (CIPE) organizuje online konferenciju “Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH“. Struktuirana u formi dva izlagačka panela, ova konferencija će okupiti relevantne donosioce odluka, predstavnike telekomunikacijske industrije i međunarodne eksperte u sektoru.

read more
6 novembar

Konferencija Stabilnost finansijskog sektora u BiH

Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

read more