Ko će od članova užeg domaćinstva moći pomagati u vođenju obrta, kako i zašto?

Ko će od članova užeg domaćinstva moći pomagati u vođenju obrta, kako i zašto?

Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u članu "Članovi zajedničkog domaćinstva" preciznije difiniše da "Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu" (dopunjeno – precizirano u odnosu na prethodni Prijedlog). Ovo je sjajna vijest, jer će obrtniku, dok god je prisutan na lokaciji obavljanja obrta, članovi domaćinstva moći pomagati u obavljanju obrta. Ne samo da će to biti olakšanje za obrtnike u obavljanju svakodnevnih poslova, a koje je u okviru i u skladu sa drugom zakonskom legislativom koja uređuje domen radnog zakonodavstva, već omogućava obrtniku da na svoje članove domaćinstva prenese znanja i vještine potrebne za obavljanje tog obrta.

Na primjer, bez zasnivanja radnog odnosa sin ili kćer kuhara (bez obzira da li je završio ili završila ugostiteljsku školu), će moći pomagati ocu u obavljanju obrta, a otac će im u svom restoranu moći prenijeti znanje i kulinarske vještine, te podučiti porodičnim receptima (koji nisu samo porodična, već i poslovna tajna), a što će im omogućiti da nastave raditi taj posao, jednom kada se obrtnik penzioniše. Dodatno dobra stvar je da prema odredbama novog zakona koji čeka na usvajanje u Domu naroda, djeca neće biti obavezna da formalizuju svoje znanje (steknu diplomu kuhara), da bi nastavila voditi restoran kao obrt kada za smjenu generacija dođe vrijeme.

No ono na šta delegati u Domu naroda stavljaju značajan naglasak je da se ovim zakonom eksplicitno omogući da članovi domaćinstva pomažu obrtniku tokom bolovanja, odmora ili službenog putovanja – dakle u odsustvu obrtnika. Dva delegata u Domu naroda: Damir Džeba (HDZ BiH) i Aner Žuljević (SDP BiH) su podnijeli amandmane koji bi članovima domaćinstva omogućili da u ovim slučajevima rade za obrtnika bez zasnivanja radnog odnosa ili bilo kakve formalizacije takvog rada, osim punomoći obrtnika (amandman delegata Džeba). Ideja i inicijative je hvale vrijedna, jer se teži tome da se obrtniku minimzira administrativni teret u ovakvim situacijama, ali da li je ovo uopšte potrebno?

Pogledajmo svaki slučaj, obrtnik ili zaposlenik se a) razbolijeva i otvara bolovanje, b) odlazi na odmor i piše rješenje ili odluku o korištenju godišnjeg odmora, c) odlazi na službeni put i otvara putni nalog. Ideja je da član domaćinstva može nastaviti raditi u obrtu uz pisanu punomoć obrtnika i/ili dokaz u vidu jednog od gore navedenih papira. Prije svega, Zakon o radu ne predviđa takvu formalizaciju rada, pa sve i da se propiše takva mogućnost, to ostavlja inspekciji rada prostor da tumači koji propis ima prednost i u skladu sa tim kažnjava obrtnike za neprijavljeni rad. Drugo, već postoji mnogo jednostavnije i elegantnije rješenje koje omogućava pomaganje obrtniku u svim ovim slučajevima, a evo i kako.

Umjesto da obrtnik piše punomoć za člana domaćinstva, jednostavno s članom domaćinstva može potpisati ugovor o djelu, jer se bilo koji zaposlenik u slučaju odsustva može zamijeniti po osnovi tog ugovora (do 3 mjeseca odsustva bilo kog zaposlenog). Dakle, već postoji mogućnost da to bude urađeno jednako jednostavno.

Ne samo da je jednostavno, već je i jednako jeftino. Pošto član domaćinstva obrtnika živi od istog prihoda kao obrtnik, obrtnik svom bračnom partneru ili djetetu ne mora plaćati naknadu, jer je ne bi plaćao ni izdatim punomoćjem. Dakle, kako ugovor o djelu nema minimalan propisani iznos, izvršilac (član domaćinstva) može djelo obavljati bez ili za minimalnu finansijsku naknadu (npr. 1 KM za cijeli period odsustva), pa porezna obaveza neće postojati ili će biti izuzetno niska.

Cijela poenta da je da je jednako jednostavno i jeftino napisati ugovor o djelu (urneci dostupni i online) i punomoć (koju će trebati osmisliti, jer takvih urneka nema), tako da nema potrebe da se Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima stipuliraju kontradiktorna rješenja i ulazi u konflikt sa propisima u Zakonu o radu, kao zakonskim rješenjem koji reguliše oblast rada.

BLOG

Kategorije

Obavijesti Politika Misli
23 juni

Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH

Centar za politike i upravljanje (CPU) uz podršku Center for International Private Enterprise (CIPE) organizuje online konferenciju “Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH“. Struktuirana u formi dva izlagačka panela, ova konferencija će okupiti relevantne donosioce odluka, predstavnike telekomunikacijske industrije i međunarodne eksperte u sektoru.

read more
6 novembar

Konferencija Stabilnost finansijskog sektora u BiH

Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

read more
1 decembar

ReForum: Poresko rasterećenje rada u FBiH

read more
7 juli

Konferencija "REFORUM: Politička odgovornost i polaganje računa za sproviđenje reformi"

read more
28 januar

Konferencija "REFORUM: Poboljšanje poslovnog okruženja" (1)

read more
20 maj

Okrugli stol: BH kreativne industrije - Startup za kreativce

read more