Timur Abaspahić

Rast kapitalnih ulaganja, odnosno preusmjeravanje javne potrošnje sa tekuće na investicionu je ključni faktor za postizanje održivog ekonomskog rasta zasnovanog na investicijama i proizvodnji. Na veća kapitalna ulaganja Bosna i Hercegovina se obavezala i u sklopu EFF-a iz 2016, te kasnije 2018. godine. Najveći predlagači javnih infrastrukturnih projekata, međutim, nisu ispunili svoje investicione planove za 2018. godinu, dok u prvoj polovini 2019. godine nije do kraja implementiran niti jedan njihov projekat, iz čega se može zaključiti da će projekcije o obimu javnih investicija, a shodno tome i njihovom učešću u BDP-u, i u tekućoj godini teško biti ispunjene. Dinamika provođenja javnih investicija do sada, dakle, nije bila zadovoljavajuća.

Dokument donosi pregled izazova u oblasti obrazovanja i mjera za njihovo prevazilaženje. One su identifikovane prilikom prethodnih istraživanja Centra za politike i upravljanje, na okruglom stolu 10+ koraka za bolje obrazovanje u BiH, te kroz polu-strukturirane intervjue sprovedene sa stručnjacima/kinjama iz ovih oblasti.

Ovaj dokument je sažetak ključnih preporuka za podsticanje ekonomskog rasta i zapošljavanja, koje su rezultati naših istraživanja i predstavljaju naš doprinos definisanju prioriteta i izradi programa za mandatni period 2018 – 2022 godina.

CPU je kreirao set od 10+ mjera – koraka koji do naredne godine obrazovanje u BiH mogu učiniti boljim.

Analiza se sastoji od uporednog prikaza BiH i zemalja u regiji po indeksima registrovane i anketne zaposlenosti, registrovane i anketne nezaposlenosti, te podacima o visini prosječnih primanja.

Analiza ima za cilj predstaviti pregled ekonomskih indikatora u Bosni i Hercegovini i u regionu.

Cilj ove analize je da uporedi promjene koje su evidentirane u poziciji konkurentnosti Bosne i Hercegovine prema tri najpopularnija indeksa globalne konkurentnosti u periodu između 2015. i 2018. godine u odnosu na druge države regije.

U ovom istraživanju nastojali smo dobiti odgovor na pitanje koliko je investirano u kapitalnu potrošnju, odnosno u projekte javnih investicija iz ključnih oblasti, u periodu od 2014. do 2018. godine te da li je to dovoljno za ekonomski rast u poređenju sa predviđenim ulaganjima prema entitetskim projektima javnih investicija i predviđanjima MMF-a.

Centar za politike i upravljanje aktivno prati provođenje reformskih mjera na koje su se institucije vlasti obavezale u okviru aranžmana Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim monetarnim fondom. Cilj nam je da na jednostavan i razumljiv način upoznamo građane BiH sa provođenjem mjera koje su ključne za ekonomski razvoj društva, smanjenje nezaposlenosti, te koje direktno utiču na kvalitet života građana. U monitoring izvještaju „Između politike i ekonomskih reformi: Monitoring implementacije mjera iz Programa ekonomskih reformi koje podržava MMF - april 2018.“, nalaze se podaci o ispunjenosti mjera iz aranžmana sa MMF-om zaključno sa krajem marta 2018. godine.

Analiza istražuje kako bankarski sektor u BiH može doprinijeti ekonomskom rastu, te kako sektorske reforme u okviru Proširenog aranžmana BiH sa MMF-om mogu utjecati na kreditnu ekspanziju i stabilnost finansijskog sektora.

Bez obzira na sudbinu aranžmana sa MMF-om, za konačni pronalazak rješenja kada je u pitanju BH Telecom, potrebno je u što skorijem roku sprovesti due diligence analizu i usaglasiti plan za budući rad BH Telecoma.

Analiza istražuje mogućnost implementacije tri modela e-servisa (e-registri za preduzeća i e-uprava), te daje preporuke o tome koji bi od njih za Bosnu i Hercegovinu bili najpovoljniji i najefikasniji.

Obrazovne institucije su prepoznale da su upravo nastavnici najvažniji faktor postignuća učenika i kvaliteta obrazovnog sistema u cjelini. Međutim, kreiranje jedinstvenog modela nastavničkih kvalifikacija koji bi obuhvatio sve inicijalne kompetencije, veliki je izazov i za ekonomski naprednije države sa daleko uređenijim obrazovnim sistemom nego što je Bosna i Hercegovina.

Privatizacija telekom operatera je politička odluka, stoga je rasprava pozicije i opozicije po ovom pitanju bila izuzetno oštra. Dok su jedni zastupali stanovište da treba privatizirati svu državnu imovinu, drugi su bili za nešto umjerenije modele poput postupne privatizacije, ili privatizacije samo dijela državne imovine. Ipak, dok se profit i vrijednost telekom operatera u većinskom vlasništvu Federacije BiH konstantno smanjuje, vrijeme je da vlasti odgovorno pristupe promišljanju o privatizaciji i liberalizaciji telekomunikacionog tržišta.

Cilj ove analize je da uporedi promjene koje su evidentirane u poziciji konkurentnosti Bosne i Hercegovine prema tri najpopularnija indeksa globalne konkurentnosti u periodu između 2010. i 2014. godine u odnosu na druge države regije. Države koje su se ozbiljno posvetile razvijanju konkurentnosti svojih firmi i prilika za investiranje, posebnu pažnju poklanjaju faktorima koji utiču na razvoj preduzetništva.

Sektor energetike nije samo važan sastavni dio acquis communautairea, 15. poglavlje Pravne stečevine koju Bosna i Hercegovina, kao i svaka druga država na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, treba uskladiti prije tog politički deklariranog cilja, nego je, uz infrastrukturu, krucijalni sektor održivog razvoja jedne države. Od strukture energetskog sektora zavisi status države ne samo spram Evropske unije, nego i u regionalnim odnosima, ali – prije svega – spram vlastitih građana.

Cilj ovog dokumenta je da predstavi dinamiku ključnih ekonomskih indikatora u BiH u kontekstu regionalnih kretanja između 2010. i 2014. godine. Dostupni podaci relevantnih finansijskih institucija ukazuju na to da BiH ne odstupa značajno od zemalja u regiji.

Analiza se sastoji od uporednog prikaza BiH i zemalja u regiji po indeksima registrirane i anketne zaposlenosti, registrirane i anketne nezaposlenosti, te podacima o visini prosječnih primanja. Regionalni prikaz daje uvid u napredak BiH u odnosu na susjede – Hrvatsku, kao najmlađu članicu, te Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru kao kandidatkinje za ulazak u Evropsku uniju, istovremeno omogućavajući da se odredi pozicija Bosne i Hercegovine u regiji.

Infografika "Kreativni sektor iz ugla kreativaca " prikazuje dijelove preliminarnih rezultata ankete koju je proveo Centar za politike i upravljanje. Glavni nalazi anketnog istraživanja djelatnika u kreativnim industrijama ukazuju na njihovu percepciju stanja različitih sektora, prepreke sa kojima se susreću, podršku koju dobijaju od vlasti i uticaj koji industrija ima na ekonomski razvoj BiH.

Kao pretpostavka povećanja proizvodnje i zaposlenosti, od posebnog značaja je i uticaj poreske politike na stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za direktne strane investicije. Poreska konkurentnost predstavlja jednu od najbitnijih odrednica ukupne konkurentnosti zemlje. Njome se države međusobno takmiče u privlačenju stranih direktnih investicija, što presudno utiče na privredni i ukupan ekonomski rast. Budući da Bosna i Hercegovina sa ostalim državama iz okruženja konkuriše za međunarodni kapital, ova analiza će ponuditi prikaz konkurentske pozicije FBiH i BiH u odnosu na okruženje.

Infografika "Pregled stanja kreativnih industrija u Bosni i Hercegovini" ukratko prikazuje značaj kreativnog sektora za BiH ekonomiju, najveće prijetnje za kreativni sektor, te izdvaja primjer BH kinematografije kao pozitivan primjer uspjeha.

Ova analiza predlaže nekoliko koraka u cilju zaustavljanja smanjenja prosječne veličine razreda u BiH, te ukazuje na potrebu promjene fokusa, odnosno njegovo preusmjeravanje na stručnost i kvalitet nastavnika kao pretpostavke kvalitetnijeg obrazovanja.

Analiza prednosti uvođenja redovnog Međunarodnog testiranja trendova u matematici i prirodnim naukama (TIMSS) u bosanskohercegovački obrazovni sistem sadrži zaključke i preporuke za njegovo sprovođenje i ukazuje na potrebu redovnog provođenja, budući nam omogućava da kontinuirano pratimo šta se dešava u obrazovnom sistemu, da ga usporedimo sa drugim, i daje jasnu sliku šta moramo učiniti.

Ekstremne grupacije našle su u bespućima interneta svoje mjesto pod suncem. U svome ogledu o radikalnoj desnici, britanski historičar Roger Griffin, objašnjavajući metapolitizaciju fašizma (u Freeden, 2006: 176), izvodi tezu da je ta pojava odlaska fašizma s onu stranu političkog, konačni oblik našla u obilatom korištenju interneta.

Pristup Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja jedan od glavnih strateških interesa zemlje, a ujedno taj interes ima i veliku podršku građana. Prema podacima Vanjskopolitičke inicijative, 79,6 posto građana BiH podržava evropske integracije Bosne i Hercegovine, što predstavlja dodatnu obavezu za donosioce odluka da implementiraju sve neophodne politike kako bi BiH postala članica Unije u što doglednije vrijeme.

Globalna ekonomska kriza snažno se odražava na Bosnu i Hercegovinu. Predkrizni rast BiH, kao i većine zemalja u regiji, zasnivao se na snažnoj domaćoj potrošnji i rezultirajućem niskom nivou domaće štednje i rastućim vanjskim dugom zemlje.

Euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva prije svega punopravno članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji, opcija je koja ponajviše osigurava i preventira sukobe u BiH. Sve druge opcije predstavljaju opasnost kako za BiH, tako i za Evropu u cjelini, i stoga je neophodno proaktivno učešće briselskih institucija i postavljanje standarda ispod kojih reforme u BiH ne smiju ići.

BiH se u međunarodnim rangiranjima i izvještajima o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB) nalazi na začelju svih lista. Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti WEF, BiH je među 139 rangiranih ekonomija je na 100. mjestu po opštoj konkurentnosti, a prema rangiranju WB, BiH je na 125. mjestu od 183 rangirane ekonomije po lakoći obavljanja poslovne aktivnosti. Da bi se ovi problemi otklonili i BiH poboljšala svoju konkurentsku poziciju, neophodno je što prije „deblokirati“ proces integracije BiH u EU i ubrzati provođenje obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvajanje zakona o državnoj pomoći, te državna pomoć izvozno konkurentnim preduzećima koja se provodi na efikasan i transparentan način, omogućiće dalji napredak BiH ekonomije.

Ovaj dokument analizira način proizvodnje i potrošnje energije u BiH u kontekstu održivog razvoja i uticaja koji upravljanje energetikom ima na siromaštvo u BiH, te predlaže neke mjere u cilju reforme. Preporuke se odnose na moguće privremene socijalne programe kao odgovor na rast cijena električne energije i druge neophodne reforme, te energetsku efikasnost, strukturne promjene i obnovljive izvore energije.

Uzimajući u obzir važnost koje bi razvojne banke trebale imati u razvoju zemlje, Centar za politike i upravljanje (CPU) je proveo analizu djelovanja razvojnih banaka u BiH (Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine), te ih uporedio sa razvojnom bankom Hrvatske (Hrvatska Banka za obnovu i razvitak). Rezultati analize ukazuju na nedostatke u više segmenata poslovanja BH razvojnih banaka.

Centar za politike i upravljanje je 2010. godine proveo istraživanje i uradio analizu provođenja politika u oblasti razvoja ljudskog kapitala (human capital development) i obrazovanja u BiH. Istraživanje je identifikovalo niz slabosti u provođenju politika, kao i niz problema koji značajno utiču na smanjenje ljudskog kapitala BiH. Obrazovni sistem, koji bi trebao biti generator ljudskog kapitala, identifikovan je kao jedna od glavnih slabosti. Dva ključna razloga su smanjenje kvaliteta obrazovanja i nepovezanost obrazovnog sistema i tržišta rada.

U sklopu EUROAD inicijative, objavljena je publikacija pod nazivom “BiH: Između paketa mjera za EU-integraciju i izlazne strategije međunarodne zajednice”. Publikacija sadrži političke analize slijedećih autora: Kurta Bassuenera “Međunarodna zajednica u BiH – eksperiment bez strategije”, Denise Sarajlić Maglić na temu “Mogu li elite u BiH voditi državu?”, Dennisa Gratza na temu “Nedovršena BiH i kapacitet državnih institucija”, i Bode Webera na temu “Aktuelna politička kriza u BiH i nevidljiva društvena strana bh. realnosti”. Političke analize su imale za svrhu da se potakne dijalog između međunarodnih kreatora politike i bosanskohercegovačkih političkih analitičara i predstavnika think tank-ova.

Centar za politike i upravljanje je krajem 2010. godine uradio istraživanje o sprovedbi razvojnih politika u sektoru ljudskog kapitala u Bosni i Hercegovini za prethodni četverogodišnji period. Analiza je provedena s ciljem ocjene efikasnosti procesa provođenja politika na različitim nivoima vlasti u BiH.

Centar za politike i upravljanje je uradio istraživanje o sprovedbi razvojnih politika u sektoru malih i srednjih preduzeća (MSP) u Bosni i Hercegovini za protekli četverogodišnji period (2006.-2010.). Analiza je provedena s ciljem ocjene efikasnosti procesa provođenja politika na različitim nivoima vlasti u BiH. Nalazi istraživanja ukazuju na to da je napravljen veoma mali napredak u analiziranom četverogodišnjem periodu.

Centar za politike i upravljanje je uradio istraživanje o sprovedbi razvojnih politika u sektoru energetike u Bosni i Hercegovini za protekli četverogodišnji period (2006.-2010.). Analiza je provedena s ciljem ocjene efikasnosti procesa provođenja politika na različitim nivoima vlasti u BiH. Nalazi istraživanja ukazuju na to da je napravljen veoma mali napredak u proteklom četverogodišnjem periodu.

Centar za politike i upravljanje (CPU) je izradio Bijeli papir za podsticanje inovativnosti i kreativnosti u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog istraživačkog projekta je bio da kroz analizu postojećeg stanja u osnovnom obrazovanju, identificira glavne nedostatke i prepreke ostvarenju preduslova za kvalitetnije podsticanje kreativnosti i inovativnosti kod učenika. Drugi cilj projekta je predlaganje strateških pravaca djelovanja u smislu osposobljavanja osnovnih škola za razvijanje kreativnosti i inovativnosti kod učenika. Izrada ove studije je bila podržana od strane Fonda za otvoreno društvo BiH.

Centar za politike i upravljanje (CPU) u saradnji sa Method Consulting-om je izradio studiju „PUT KA OPORAVKU: Odgovori na ekonomsku krizu i srednjoročne perspektive razvoja u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini“. Osnovni cilj dokumenta je da informiše javnost i donosioce odluka o efektima ekonomske krize u zemljama Evropske unije i Bosni i Hercegovini, te paketima mjera koje su planirane i poduzete u EU zemljama i BiH u cilju izlaska iz krize. Dokument sadrži set sveobuhvatnih preporuka za poboljšanje već poduzetih mjera usmjerenih protiv ekonomske krize u BiH, te mjere koje će imati efekte na srednjoročni razvojni okvir u zemlji.