petak, 20. juli 2012.
Globalna ekonomska kriza snažno se odražava na Bosnu i Hercegovinu. Predkrizni rast BiH, kao i većine zemalja u regiji, zasnivao se na snažnoj domaćoj potrošnji i rezultirajućem niskom nivou domaće štednje i rastućim vanjskim dugom zemlje. Ovakav model predkriznog rasta bio je omogućen jakim prilivom stranog kapitala, posebno putem zapadno-evropskih komercijalnih banaka. Kao rezultat, BiH je bilježila visok rast kredita i bila ranjiva u smislu vanjskih uticaja, te je globalna (prije svega evropska) kriza rezultirala naglim prestankom priliva stranog kapitala u BiH, kao i smanjenjem potražnje za bh. izvozom.
Novi val krize Eurozone nagovještava nastavak negativnih vanjskih uticaja na bh. ekonomiju. Vijeće ministara BiH i entitetske vlade donijele su u 2008. i 2009. godini pakete mjera za borbu protiv krize. Karakteristično je bilo da te tri izvršne vlasti djelovale samostalno, bez međusobne harmonizacije, a mjere iz navedenih dokumenata su djelimično implementirane.
Osnovni cilj ovog dokumenta je da informiše javnost i donosioce odluka iz domena razvojnih ekonomskih i socijalnih politika u BiH, te tako doprinese debati i donošenju kompetentnih odluka. Dokument daje pregled osnovnih makroekonomskih i fiskalnih indikatora u BiH i poređenje sa zemljama zapadnog Balkana i Evropske unije; kratak osvrt osnovnih protukriznih mjera u Evropskoj uniji i u BiH; te neke od ključnih oblasti u kojim BiH zaostaje sa osnovnim preporukama za nove/izmijenjene politike u cilju bržeg oporavka i ekonomskog rasta zemlje.
Cijeli dokument je dostupan ovdje.
