Ekonomske reforme u fokusu donosioca odluka

Proces formiranja Vlade FBiH jučer je okončan opsežnim izlaganjem novoimenovanog federalnog premijera Fadila Novalića. Gotovo u cjelosti posvećen gorućim ekonomskim izazovima, ekspoze novog federalnog premijera dotakao se i nekih važnih pitanja koje je Centar za politike i upravljanje intenzivno zagovarao u proteklom periodu.

G. Novalić je veliki dio svog uvodnog izlaganja posvetio nužnom smanjenju opterećenja rada. Naglasio je da je jedan od ciljeva nove vlade značajno smanjenje sive ekonomije, što bi se postiglo stimulativnim mjerama koje je CPU predlagao i zagovarao u sklopu projekta „PUT KA OPORAVKU: Promoviranje odgovornosti i kreiranja politika utemeljenim na dokazima“. Razmatrajući mjeru smanjenja opterećenja rada, Novalić se refirirao i na Sporazum za rast i zapošljavanje, navodeći da Bosna i Hercegovina, u usporedbi sa zemljama regije, ima veoma nepovoljan odnos neto iznosa i obaveza na platu – čak 72,17%, što njegova vlada želi smanjiti na 50% u prvom periodu. Upravo je ove mjere i Centar za politike i upravljanje zagovarao u predizbornom i postizbornom periodu kao jedan od ključnih preduslova za smanjenje nezaposlenosti kroz analizu „Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapošljavanja u FBiH“ i prateće zagovaračke aktivnosti prema donosiocima odluka u FBiH.

Restruktuiranje Poreske uprave FBiH u Upravu za direktno oporezivanje na području FBIH, bolje povezivanje Uprave za indirektno oporezivanje BiH i entitetskih poreznih uprava, ali i informatičko uvezivanje svih kantonalnih ureda i ispostava, tvrdi Novalić, pospješit će naplatu postojećih poreznih prihoda. Nova vlada također planira uvođenje novih direktnih poreza: porez na nepokretnu (ili prekomjernu) imovinu, porez na luksuz, na neiskorištene poduzetničke nekretnine, itd. U analizi CPU-a koja se oslanja na studiju OECD-a, ukazano je na apsurd nepostojanja ovih oblika oporezivanja iako su periodični porezi na nepokretnu imovinu rangirani kao ekonomski najefikasniji oblik oporezivanja, za razliku od oporezivanja rada, koje se po efikasnosti nalazi tek na trećem mjestu.

Kada je u pitanju reforma tržišta rada, za novu Vladu FBiH ključna riječ je fleksibilnost, a najvažniji korak ka ostvarivanju tog cilja je izmjena Zakona o radu, koji bi morao da olakša započinjanje i raskidanje radnog odnosa, ali i njegov sadržaj. Neke od novina koje bi on donio su veća mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme i zapošljavanje sa skraćenim radnim vremenom, a upravo je rigidnost Zakona o radu bila prepoznata od strane CPU-a kao jedna od najvećih barijera za značajniji razvoj kreativnih industrija u BiH koje imaju veliki tržišni potencijal, a uz fleksibilnije radno zakonodavstvo mogu otvoriti značajan broj novih radnih mjesta. Novi Premijer FBiH je istakao i potrebu da se zavodima za zapošljavanje pruži šansa da se posvete svojoj primarnoj funkciji, i to kroz uređivanje aktuelnih spiskova nezaposlenih, sufinansiranje zapošljavanja i samozapošljavanja, te stručne obuke i usavršavanja. Ovo je jedna od tema koja je bila na dnevnom redu sastanaka predstavnika Centra za politike i upravljanje  sa donosiocima odluka u periodu nakon posljednjih Općih izbora, te rješenje koje CPU promovira od 2012. godine.

Novoimenovana Vlada FBiH planira adresirati poteškoće s kojima se susreće poslovni sektor: najavljene su mjere za poboljšanje poslovnog okruženja koje uključuju restruktuiranje poreske uprave i stimulacije za zapošljavanje, ali i identifikaciju i kontrolu parafiskalnih nameta, pojednostavljivanje procedura za registraciju preduzeća, uz posebne olakšice za mlade osobe, vremensko ograničenje dobijanja urbanističkih, građevinskih i energetskih saglasnosti na mjesec dana i osnivanje privrednih sudova da bi se efikasnije sprečavala korupcija. Evidentno je da nova Vlada FBiH obraća pažnju na ekonomske pokazatelje koje analiza CPU „Konkurentnost bh. ekonomije 2010-2014“ izdvaja kao najkritičnije u pogledu poslovanja, a koje smo kontinuirano promovirali kao prioritetne teme u saradnji s medijima.

Među privrednim aktivnostima posebno mjesto ima nedovoljno iskorištena i zanemarena poljoprivreda, te izuzetan energetski potencijal koji zemlja posjeduje. Novalić je naveo da Bosna i Hercegovina mora nastaviti ispunjavati sve obaveze po ugovoru o pristupanju energetskoj zajednici, te potreba da se nastavi sa ulaganjima u vjetroelektrane, hidroelektrane i obnovljive izvore energije što su prioriteti koji su naglasile CPU-ove analize bh. energetskog sektora „Upravljanje energetskim sektorom i siromaštvo u Bosni i Hercegovini“, te „Energetika, sažetak komparativne analize“.

Ovim putem želimo naglasiti važnost djelovanja različitih organizacija civilnog društva i nezavisnih intelektualaca koji su kontinuiranim radom na istraživanju, zagovaranju i javnoj promociji najbitnijih egzistencijalnih tema za građane Bosne i Hercegovine konačno doprijeli do donosioca odluka i nadamo se otvorili novo poglavlje u bh. političkom životu. Zahvaljujemo svim kolegama, te domaćim i stranim partnerima na njihovom doprinosu u promoviranju političke odgovornosti u Bosni i Hercegovini.

Centar za politike i upravljanje u narednom periodu planira sprovedbu projekta „Monitoring implementacije Sporazuma za rast i zapošljavanje“ kroz koji ćemo javnosti prezentirati rad vlasti na prioritetnim ekonomskim pitanjima, ali i u saradnji sa drugim organizacijama civilnog društva ponuditi vlastima ekpertizu u iznalaženju kvalitetnih rješenja za nagomilane socio-ekonomske probleme.