Održan okrugli sto "Koja je cijena političkog zastoja u BiH?"

Politički i ekonomski gubici u prethodnih 5 godina, a koji se odnose na državu BiH, prezentirani su 09.11.2011. u Sarajevu na okruglom stolu nevladinih organizacija Friedrich Naumann Stiftung, Transparency International BiH i Centra za politike i upravljanje (CPU).

Građani plaćaju visoku cijenu političke disfunkcionalnosti u BiH i neki od tih troškova su indirektni i dugoročni, poput sve slabijeg povjerenja u demokratske institucije, opredjeljenja prema državi i sve veće političke apatije“, rekao je Roderick W. Moore, viši zamjenik Visokog predstavnika u BiH. Istakao je da je jedini uzrok rezignacije što ni 16 godina nakon rata u BiH ne postoji zajednička vizija o budućnosti zemlje.

Stefan Simosas, šef Političkog odjeljenja Kancelarije specijalnog predstavnika u BiH, navodeći da je izvještaj o napretku BiH za prošlu godinu obeshrabrujući, izrazio je sumnju da će ova godina biti bolja.

Bosna i Hercegovina je jedina federalna i decentralizovana država koja pristupa EU od njenog osnivanja, a u kojoj nivoi ispod državnog imaju mogućnost blokade svake odluke na državnom nivou. Ova specifičnost mora biti uzeta u obzir od strane EU. Ono što je nužnost, naglasio je Adnan Huskić iz Friedrich Naumann Stiftung-a, je stvaranje funkcionalne države, no da problem predstavlja činjenica da entiteti i vlast manipuliraju pojmom funkcionalnosti i koriste ga kako to njima dnevno odgovara. 

Naida Kadribegović iz CPU-a istakla je potrebu analize posljedica zastoja u provođenju reformi za duži vremenski period, s obzirom na indikatore koji ukazuju na stagnaciju BiH od 2006. godine. Većina medijske pažnje i pažnje javnosti usmjerena je na politički aspekt krize, a malo se govori o onom ekonomskom. Ono što je bio cilj današnjeg okruglog stola je da ukažemo na to da su posljedice ovakve situacije u velikoj mjeri ekonomske prirode. 

CPU je na osnovu dostupnih podataka pokušao dati procjenu koliko je taj zastoj koštao BiH i njene građane zaključno s krajem prošle godine. Ako uzmemo samo jedan aspekt posljedica, odnosno cijenu kašnjenja u realizaciji odobrenih kredita, dolazi se do ozbiljnih posljedica. Procjena je da je minimalno 656 miliona KM godišnje izgubljenog prinosa. Od toga, gubitak za građane je minimalno 420 miliona KM, a preostalih 36 posto izgubili su fondovi, pored ostalog prezentirala je Lejla Dragnić iz CPU-a.

Najzad, ključni prioritet prije svake reforme je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Procesuiranje korupcije je najviše fokusirano na slučajeve korupcije na nižim nivoima, dok slučajevi na višim nivoima rezultiraju oslobađajućim ili uslovnim presudama, rekao je Srđan Blagovčanin iz Transparency International BiH. Blagovčanin, kao i Huskić, rekli su da je slučaj procesuiranja političke korupcije u Hrvatskoj definitivno pokazao da nema nedodirljivih, te da je legalno upitati se da li političko-tranzicijske elite u BiH iskreno podržavaju približavanje BiH Evropskoj uniji.