Bosna i Hercegovina u PISA istraživanju

O pitanju jednakosti i pravednosti u obrazovnim sistemima Bosne i Hercegovine čitajte više u publikaciji "Jednakost, pravednost i inkluzivnost osnovnog obrazovanja u BiH" koju možete preuzeti na: bit.ly/ObrazovanjeBiH, dok izvršni sažetak analize možete pronaći na linku: bit.ly/SazetakObrazovanjeBiH.

Pregled analize možete uraditi i putem web-stranice kpi.ba.

Bosna i Hercegovina u PISA istraživanju

PISA testiranje sprovedeno tokom 2018. godine ujedno je i prvo sudjelovanje obrazovnih sistema BiH u jednom međunarodnom programu ovakvog karaktera, nakon učestvovanju u TIMSS-u 2007. godine. Iste godine je u programu PISA sudjelovalo 79 zemalja svijeta, a od 2000. godine, kada je program ustanovljen i započet, pa sve do danas, preko 80 država je sudjelovalo u evaluaciji vlastitih obrazovnih sistema i mjerenju učeničkih postignuća. Slovenija i Hrvatska su svoje prvo učešće u PISA programu uzele 2006. godine, Crna Gora 2009. godine, dok su Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo po prvi put sudjelovale iste godine kada i Bosna i Hercegovina.

Od 79 zemalja-učesnica u PISA programu za 2018. godinu, Bosna i Hercegovina se po rezultatima svojih učenika petnaestogodišnjeg uzrasta našla na 62. mjestu - jedno mjesto iza Albanije i jedno mjesto ispred Argentine. Među zemljama regiona, lošije rezultate su postigli jedino učenici Sjeverne Makedonije (67. mjesto) i Kosova (75. mjesto), dok su Slovenija na 21, Hrvatska na 29, Srbija na 45. i Crna Gora na 52. mjestu ostvarili bolje uspjehe. Pozicija na ljestvici se određuje shodno prosječnim bodovima u sve tri oblasti. Prosječno postignuće naših učenika u matematici je 406 bodova, u čitanju 403 boda, a u prirodnim naukama 398 bodova. Vrlo ubjedljiv pokazatelj da naš obrazovni sistem uveliko zaostaje za međunarodnim standardima jeste i to da je razina 1a dominantna razina znanja u Bosni i Hercegovini, odnosno da je to najviša razina postignuća za 33% učenika.^[1]

U odsustvu tradicije participiranja u međunarodnim programima evaluacije, ovo sudjelovanje bosanskohercegovačkih obrazovnih sistema posebno je značajno kao prilika za usporedbu sa drugim zemljama/ekonomijama i njihovim obrazovnim sistema, što PISA istraživanje, za razliku od internih unutardržavnih (ili u slučaju Bosne i Hercegovine, entitetskih, odnosno kantonalnih) mehanizama evaluacije, omogućava unificiranom metodologijom i konzistentnim načelima sprovedbe. Komparabilnost osigurava i objektivnije uvide u realan kvalitet obrazovnog sistema u našoj zemlji s obzirom na međunarodne i europske standarde ili regionalni kontekst, što znači da obrazovni sistemi u Bosni i Hercegovini sada posjeduju bitno pouzdaniju sliku o uspješnosti, odnosno nedostacima vlastitih modela i praksi. Osim toga, PISA testovi nisu pravljeni s obzirom na gradivo koje se izučava u školama, te se u odnosu na standardne školske ili eksterne testove, kojima se evaluira znanje učenika, značajno razlikuju u tome što ne ocjenjuju reprodukciju naučenog, nego zahtijevaju primjenu znanja i vještina u rješavanju praktičnih problema. Ta znanja u sve tri oblasti testiranja – čitanju, matematici i prirodnim naukama – nazivaju se funkcionalnom pismenošću (eng. Functional literacy)i PISA im pridaje presudan značaj kada je riječ o sposobnosti pojedinca za potpuno uključenje u savremeno društvo. Kontinuirano sudjelovanje u PISA programu, omogućava i praćenje postignutih napredaka za svaku novu generaciju 15-godišnjih učenika, a za Bosnu i Hercegovinu, u širem pogledu, znači i pozicioniranje na putu realizacije jednog od Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Developement Goal) do 2030. godine: obezbijediti svoj djeci i mladim osobama uvjete za kvalitetno obrazovanje i stjecanje elementarnih vještina u čitanju i matematici.

Kako ističe Izvješće za Bosnu i Hercegovinu, “Pisa rezultati pokazuju u kojoj mjeri obrazovni sustavi podržavaju ekonomski i društveni razvoj u BiH.”^[2] Drugim riječima, potvrđujući važnost socio-ekonomskih faktora za obrazovna postignuća učenika, te insistirajući pritom na spregi između kvalitete obrazovanja i društveno-ekonomskog prosperiteta, PISA istraživanje daje povoda kreatorima obrazovnih politika da probleme u vlastitim obrazovnim sistemima promišljaju u drugačijim parametrima, te da u generalni diskurs o obrazovanju uvedu nove akcente, kao što su imovinski status roditelja i socijalna pozadina, očekivanja od obrazovanja, segregacija i inkluzivnost, koji mahom spadaju u ključne izazove kada je riječ o pravednosti jednog obrazovnog sistema, koliko i o njegovoj ukupnoj kvaliteti.

Važne lekcije PISA istraživanja za bosanskohercegovačko društvo

Jedan od problema obrazovanja u Bosni i Hercegovini jeste i taj što se njegovim problemima rijetko ili gotovo nikako ne pristupa strukturalno. Obrazovna politika u Bosni i Hercegovini je decentralizirana, a na nivou donošenja odluka najčešće svedena na probleme političko-ideološke naravi, čime obrazovanje i školstvo postaju poligon za sukobljavanje nacionalnih narativa, počevši od politike i prakse kreiranja udžbenika, preko pitanja nacionalnog jezika u školi, pa sve do problema “dvije škole pod jednim krovomˮ.

Ne poričući generalnu važnost ovih pitanja, obrazovna politika u Bosni i Hercegovini mora početi adresirati i druge probleme čiji je utjecaj na kvalitet obrazovanja, a u dugoročnoj perspektivi i na cjelokupno bosanskohercegovačko društvo, PISA istraživanje učinilo vidljivim. Analize koje bi temeljito ispitale probleme socio-ekonomske nejednakosti među učenicima, probleme nepravednosti i neinkluzivnosti obrazovnog sistema za učenike nepovoljnog socio-ekonomskog položaja, potom i adekvatnost, efikasnost i efektivnost finansijskih ulaganja u obrazovanje u našoj zemlji, u ovom su trenutku nužan preduvjet za uključivanje Bosne i Hercegovine u savremene obrazovne trendove. Jedino adekvatan strateški pristup svim ovim problemima može doprinijeti kvaliteti obrazovanja u Bosni i Hercegovini.