Zašto bi novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima trebao biti usvojen

Šta obrtnici dobijaju novim Zakonom i zašto on ovaj put MORA biti usvojen u Domu naroda?

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH su po hitnom postupku na sjednici održanoj 5.7.2021. godine usvojili Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH. Ovo je sjajna vijest i svako ko ima obrt ili je freelancer u nastavku može pročitati šta za njega ili nju znači konačno usvajanje novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH (zbog dugog imena, u nastavku Zakon), ako se on usvoji sutra u Domu naroda. No prije nego pređemo na to šta donosi, adresirajmo mnogo važniju stvar – kako osigurati da (ovaj put) bude usvojen u Domu naroda i zašto je to važnija stvar.

Još daleke 2015. godine počele su pripreme i započet je proces donošenja novog Zakona. Zakon je pripremljen uz podršku Grupacije Svjetske banke (Međunarodne finansijske korporacije – IFC),[1] a nakon što je 2017. ušao u proceduru u formi Nacrta, prošao javnu raspravu i komentare svih zainteresovanih strana, kao Prijedlog je po prvi put došao na glasanje u Predstavnički dom Parlamenta FBiH 11. septembra 2019. godine. Tada je usvojen sa 52 glasa „za“, 19 „protiv“ i 4 „suzdržana“. Ostalo je „formalno“ glasanje u Domu naroda gdje parlamentarna većina ima „zicer“.

Čak 169 dana kasnije (gotovo šest mjeseci), Prijedlog se našao na glasanju 27.2.2020. godine u Domu naroda[2], gdje za dlaku nije dobio potrebnu većinu. Porazno i trivijalno je da je glavni razlog za tadašnje neusvajanje Zakona činjenica da se čak 16 od 58 delegata u Domu naroda (više od četvrtine) nije pojavilo na sjednici. Od prisutna 42 delegata, za Zakon je glasalo 29 delegata, 8 delegata je bilo protiv, a 5 suzdržanih, što znači da je za usvajanje nedostajao samo 1 glas „za“, kako bi se osigurala potrebna većina od 30 glasova (apsolutna većina 58 imenovanih delegata).

U međuvremenu je počela ova užasna pandemija i svi su nedostaci trenutno važećeg Zakona postali veoma vidljiviji. U vrijeme krize su postali toliko bolni, da su obrtnici u očaju počeli lično da vuku za ruke parlamentarne predstavnike, kako bi im se požalili na brojna ograničenja s kojima se suočavaju i koja u vrijeme krize dovode u pitanje održivost njihovog poslovanja. Presudan je bio da su pošte odbijale, po nalogu ko zna koje institucije, da isporučuju njihovu robu u inostranstvo, jer nemaju carinski broj.

Čak 500 dana (1 godinu i 5 mjeseci) nakon pada u Domu naroda, stranka i parlamentarni predstavnici koji su 2019/2020. godine bili tragično suzdržani, tražili su od Vlade FBiH da se Prijedlog zakona ponovo uputi u parlamentarnu proceduru, ali ovaj put po hitnom postupku, kako bi mu ovaj put dali podršku – od tud hitni postupak. Stoga ne zaboravite, kada u nastavku pročitate koje su prednosti novog Zakona, ne zaboravite kontaktirati delegate u Domu naroda iz svog kantona, kako bi od njih zahtjevali da obavezno prisustvuju sjednici na kojoj će se glasati o Prijedlogu, da se opet ne bi „promašio zicer“ i da ne bi nastavili još koju godinu raditi u uslovima koji nisu adekvatni.

Ovo su najznačajnija unapređenja koje donosi novi Zakon

1. Omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika

Ovo u praksi znači da će obrtnici moći dobiti carinski broj, a time će biti u mogućnosti da uvoze repromaterijal i izvoze svoje prozivode. Samom činjenicom da više neće morati koristsiti posrednike, cijena tog dijela poslovanja će biti značajno niža.

S druge strane, svi freelanceri koji su do sada htjeli registrovati obrt kako bi „izvozili usluge“ i plaćali doprinose za koje dobijaju stvarnu uslugu socijalnog osiguranja, a to nisu bili u mogućnosti jer obrt ne može da primi uplatu iz inostranstva, sada će to biti u mogućnosti. To je za njih odlična vijest, jer 96,3% freelancera radi za strane klijente (69,2% isključivo sa stranim, a 27,1% i sa stranim i sa domaćim)[3].

2. Po prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme (ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte)

U vrijeme kada je znanje dostupno na dlanu, doslovno u našim pametnim telefonima, te kada svaka osoba može sama da nauči da radi mnoge poslove, pa i da od svog hobija započne zarađivati, mi živimo u realnosti u kom zakonsko rješenje kaže da samo osoba sa završenom „drvnom školom“ može biti stolar, s „ugostiteljskom“ kuhar, a IT usluge pružati samo osoba koja je završila elektrotehničku, IT smjer gimnazije ili neki IT fakultet. Ako novo zakonsko rješenje prođe Dom naroda, ukida se "licenciranje" za registraciju obrta, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registruju željeni obrt, pa ćete bez nepotrebnih administrativnih prepreka moći otvoriti obrt iz djelatnosti koju znate raditi i za koju neko želi da vas plati, bez obzira da li je to restoran, web ili grafički dizajn, pisanje različitih sadržaja, audio/video produkcija, restauracija namještaja ili farbanje/oslikavanje zidova... Dok god ne mislite preko noći postati doktor ili advokat (posebni propisi još uvijek važe), započinjanje poslovanja će vam biti mnogo lakše i niko vam neće tražiti „validnu diplomu“.

3. Skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta

Registracija i zatvaranje obrta u FBiH je i sada značajno brže nego registracija firme (d.o.o.), ali registracija još uvijek može potrajati, pa na izdavanje Rješenja o početku obavljanja djelatnosti „preduzetnik u pokušaju“ može čekati od 1 do 10 dana. U RS organ (opština) ima rok za izdavanje rješenja od 2 dana, a takva je odredba i u Prijedlogu zakona u FBiH – ograničen je rok za izdavanje rješenja, pa ćete rad moći početi samo 2 dana nakon predavanja dokumentacije. Po prvi put su uvedene i mjere sankcija za odgovorna službena lica, ako u propisanom roku ne donesu rješenje. Dakle, građani više nisu bespomoćni i osuđeni na čekanje i dobijaju kontrolu nad radom službenika.

4. Pri registraciji se prikuplja manje papirologije

Trenutno, da bi otvorili obrt u FBiH morate pokucati na 12 (ili 13 vrata) i to na 8 (ili 9 adresa) – po redu odlaska: centar za socijalni rad, dom zdravlja, sud za prekršaje, porezna uprava, općina, pečatoreznica, CIPS, banka, distributer fiskalnih sistema, UINO - opciono, dok se u RS morati pokucati na 7 (ili 8 vrata), na 6 ili 7 adresa, po redu odlaska: porezna uprava, sud za prekršaje, opština, pečatoreznica, banka, distributer fiskalnih sistema, UINO – opciono[4]. Novim je rješenjem u Prijedlogu zakona omogućeno da službenici pribavljaju dokumentaciju po službenoj dužnosti, tako da ćete u FBiH imati isto ili manje stvari za obaviti nego u RS. Time ćete uštedjeti vrijeme, novac i nerve.

5. Ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika

Obrt nije pravno, već fizičko lice. Stoga ne može odgovarati ulagačkim kapitalom, jer iako ima ID broj od porezne uprave, za poslovanje obrtnik odgovara svom svojom ličnom imovinom, što znači da mora biti mnogo oprezniji u toku poslovanja i biti oprezan u planiranju poslovanja i zaliha novca za izmirenje obaveza obrta. Ukoliko se ipak obrtniku desi greška i ošteti stranku/klijenta, po trenutno važećem Zakonu, sve što ima na svoje ime može postati predmetom ovrhe. Novim rješenjem u Prijedlogu zakona izvršenje je ograničeno, tako da imovina koja je potrebna za život i poslovanje ne može biti dio izvršenja – dakle ne mogu vam uzeti krov nad glavom i alat za rad.

6. Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta

Po trenutnom Zakonu, ako uđete kod sajdžije, auto mehaničara ili u neku drugu uslužnu radnju, možete dobiti uslugu (popravke), ali ne i kupiti rezervni dio. Naravno, vi kao klijent očekujete punu uslugu (nećete bateriju ili kaiš za sat kupovati u trgovini – gdje se to uopšte kupuje?, pa to nositi sajdžiji). Da bi vam omogućili adekvatnu uslugu, obrtnici ulaze u „prekršaj prodaje“, zbog toga često dobijaju kazne ako ih „uhvate“ sa izloženom robom, ali istovremeno nikada ne izdaju račun za prodatu robu, pa je nepovjerenje kupaca prema takvoj robi bespotrebno, ali često, a u biti je neizdavanje računa posljedica zakonskih ograničenja. Novim rješenjem vlasnik uslužne djelatnosti će moći legalno nabaviti rezervni dio, te će Vam ga moći prodati i za to uredno izdati fiskalni račun. Time će se pored manjeg prostora da inspekcije redovno kažnjavaju obrtnike, smanjiti i siva ekonomija na koju su obrtnici prisiljeni nelogičnim zakonom.

7. Omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima nediskriminatorno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja

Prema trenutnom Zakonu, samo osobe koje su zaposlene i one koje su otišle u „punu penziju“ mogu registrovati obrt kao dopusnku djelatnost koja osobi omogućava jeftino vođenje poslovanja (do 2h rada na dan), jer niste dužni obračunavati i plaćati doprinose, a ni „prekidati“ penziju. Novim rješenje će sve osobe u penziji moći registrovati dopunsku djelatnost, čak i ako nisu penziju stekle sa 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.

8. Predviđen je obrtni registar

Obrtni registar je informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima. Njime će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta (FMRPO). Registar će sadržavati podatke o obrtnicima i licima koja obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i biće obavezan. U Federaciji BiH trenutno ima oko 51 hiljada aktivnih obrta, ali trenutna je evidencija obrtnika loša i nije moguće sa sigurnošću znati koliko tačno obrtnika posluje u FBiH.

9. Bolje je definisano ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta

Ove je dopuna na Prijedlog koji je pao u 2020. godini. Novi Prijedlog je u članu "Članovi zajedničkog domaćinstva" preciznije difinisao da "Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu" (dopunjeno - precizirano).

10. Prestanku obrta po sili zakona

Na osnovu zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, ako se utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak, obustavi obrt duže od 6 mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako obrtnik duže od 6 mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, obrt će biti ugašen po sili zakona. Na prijedlog delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH precizirano je da prestanak obrta po sili zakona utvrđuje nadležni organ (opština) rješenjem. Dakle, ako obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kog razloga, njegov će se obrt ugasiti po sili zakona, bez da on treba ili mora to učiniti.

11. Nema više obaveze izdavanja obrtnice kao isprave

Ova isparava (tj. ove, „mala“ i „velika“ obrtnica) je obavezna po trenutno važećem Zakonu, ali se zbog tehničkih prepreka uopšte nije izdavala. Njeno ukidanje rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na postojeći Zakon. I ne, to nije „diploma obrtniku“ kako neki tvrde, obrtnicima je dovoljna obaveza isticanja rješenja porezne uprave sa ID brojem.

12. Članarina odnosno visina članarine Obrtničkoj komori je umanjena u odnosu na važeći Zakon

Članarina se ne može propisati u iznosu većem od 0,5% od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu (prosječne neto plate u FBiH) koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija (u skladu sa postojećim Zakonom iznos je 1%), ali je u odnosu na prethodni Prijedlog koji je pao u februaru 2020. godine povećana sa 2 KM, na max ≈5 KM).

Visinu članarine i način raspodjele iste utvrđuje Obrtnička komora Federacije BiH svojom odlukom (nema razlike u odnosu na važeći Zakon, ali ima u odnosu na prethodni Prijedlog, kada je visina bila propisana Zakonom (2 KM).

13. Pored vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine.

Šta nedostaje?

Obrt se ovim Zakonom ne može prodati, nego samo prepustiti članu porodice ili u suprotnom ugasiti. To je potrebno u narednom periodu omogućiti, iako se prenos obrta i sada radi u nekoj „sivoj zoni“, prenosom obrtnice. Zašto je ovo loše? Pa vrlo jednostavno, ako se želite povući iz posla i prodati nekom svoj obrt kao uspostavljeni lokalni brend, a brend ima svoju cijenu, to nećete biti u mogućnosti da uradite. To nije samo loše zbog gubljenja vrijednosti brenda, već i zbog činjenice da se gubi trag i tradicija poslovanja – veoma važna vrijednost u poslovnom svijetu. Ako neko ima obrt 40 godina i želi u penziju, to je tradicija koja se ne može kupiti novcem i to je vrijednost koja se ne može nadomiriti. Bez potrebe ugasiti takav funkcionalni obrt je grijeh, kao i posjeći zdravo drvo staro 40 godina.

Još nedostaje da se bolje definiše da je obrtnik samozaposlena osoba, kako bi se na taj način bolje definisao položaja samozaposlenika u radnom i privrednom zakonodavstvu, a što je naša obaveza u procesu EU integracija - odgovor Bosne i Hercegovine na pitanja iz upitnika Evropske komisije, u Poglavlju 19: Socijalna pitanja i zapošljavanje, na pitanje broj 2, koje je glasilo: “Da li radno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini sadrži definiciju sljedećeg: ... b) samozaposlenog radnika (samozaposlenog lica)?...“ bio je da naše radno zakonodavstvo ne prepoznaje taj pojam.

Na kraju, novi Zakon je izuzetno dobar i bolje je usvojiti ovakav zakon i pored par uočenih nedostataka, nego odgađati za duži period konačno usvajanje Zakona i uskratiti obrtnicima koristi koje bi dobili usvajanjem i brzom primjenom zakona.

Ne zaboravite da kontaktirate svoje predstavnike u Domu naroda, ovo je link na listu svih delegata u Domu naroda: https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=6