10+ koraka za bolje obrazovanje u BiH

Izbori su završili i vrijeme je pregovora oko koalicionih vlasti, te je izgledno da će se one prvo formirati na kantonalnom nivou, na kom je obrazovanje jedna od najvažnijih nadležnosti. Odmah nakon formiranja vlasti, dvanaest obrazovnih sistema u BiH mora pripremiti konkretne reformske zahvate. Stoga je Centar za politike i upravljanje kreirao set od 10+ mjera – koraka koji do naredne godine obrazovanje u BiH mogu učiniti boljim.

Prva takva mjera podrazumijeva izradu spiska najraširenijih formi diskriminacije i segregacije u obrazovanju (na osnovu spola, rasne/etničke pripadnosti, vjerske pripadnosti, spolne orijentacije ili rodnog identiteta, invaliditeta, zdravstvenog stanja, imovinskog stanja, uključujući i institucionalni oblik etničke segregacije kroz fenomen dvaju škola pod jednim krovom) najkasnije u roku od 30 dana nakon formiranja vlada. Plan za otklanjanje svih vrsta diskriminacije se mora usvojiti u roku od 60 dana od formiranja vlada, a punopravni članovi timova za praćenje implementacije trebaju biti i roditelji/staratelji ugrožene djece.

I visokoškolsko obrazovanje u BiH treba jači nadzor. Ne kasnije od 100 dana nakon formiranja vlada, moraju se usaglasiti oštriji standardi kvaliteta za akreditaciju svih visokoškolskih obrazovnih institucija i preispitati rad privatnih visokoškolskih institucija, te sprovesti kontrola učinka obrazovanja kroz razvoj i sprovedbu interne i eksterne kontrole kvaliteta.

Politici nije mjesto u školskim klupama. Stoga, u roku od 60 dana nakon formiranja vlasti potrebno je osigurati nepristrasan izbor nenastavnog osoblja. U roku od 6 mjeseci nakon uspostavljanja vlada, mora se osigurati revizija dosadašnjih upravljačkih struktura. Pravilnici za imenovanje direktora i članova školskih odbora moraju osigurati da stručnost bude važniji kriterij od političke pripadnosti. Škole nisu ni mjesta zbrinjavanja tehnološkog viška - u roku od 60 dana od formiranja vlada potrebno je revidirati i pooštriti selekcijske procedure za prijem nastavnog osoblja, te uposlenom nastavnom osoblju omogućiti međunarodnu obuku i učešće na treninzima sa kojih će u učionice donositi najsavremenije trendove.

Odjeljenja u BiH su mala, i zbog toga skupa. Iako je u periodu od 2004. do 2017. godine broj učenika smanjen za 26%, broj nastavnog osoblja povećan je za 8%. U roku od 60 dana nakon formiranja vlada, nadležna ministarstva obrazovanja donošenjem novog normativa trebaju osigurati povećanje razreda u onim općinama i kantonima u kojima nastavu pohađa manje od 20 učenika po razredu. Smanjenjem veličine razreda osigurala bi se sredstva koja se mogu usmjeriti u nabavku savremenih pomagala i učionice u kojima se djeci znanja prenose kroz inovativan i interaktivan pristup.

Nastavnici su najvažniji faktor za kvalitet dobrog obrazovanja naše djece. Stoga im treba vratiti zasluženi ugled i u roku od 60 dana uraditi analizu nivoa i vrste obrazovanja i kvalifikacija nastavnika. 100 dana od formiranja vlada potrebno je iznaći sredstva za bolje novčane naknade nastavnom osoblju, te podići standard za obavljanje tih poslova harmonizacijoma nivoa njihove stručne spreme sa evropskim standardima i kreirati preporuke politika podizanja i očuvanja ugleda nastavnog osoblja.

Nastavnički smjerovi se moraju unificirati. Tamo gdje nisu oformljeni, potrebno je pripremiti i organizirati master studije kao specijalističke nastavničke studije od naredne akademske godine, te na svim nastavničkim smjerovima unificirati bolji minimum predmeta koji će buduće nastavnike pripremiti za rad sa djecom, adkevatan pristup svakom djetetu ponaosob i nastavu prilagođenu potrebama svakog djeteta – minimum pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe i to tako da ona neće biti marginalizirana u odnosu na predmet studija. Optimalan broj praktičnih sati u radu nastavnika mora biti predmet stručne debate, te proces treba započeti odmah nakon formiranja vlasti, a završiti do početka naredne akademske godine. Također, podučavanje se mora prepustiti onima koji su spremni nedvojbeno mu se predati. U roku od 180 dana nakon formiranja vlada, pri selekciji kandidata na nastavničkim fakultetima potrebno je kreirati model za ispitivanje motivacije budućih nastavnika za upis kroz testiranja putem intervjua ili pisanih testova, ali i kroz kratku pripremnu nastavu u školi koja bi im dala priliku da bolje preispitaju da li su učionice i rad sa djecom pravi izbor za njih.

Dosta je onih nastavnika kojima nastavni čas služi za prelistavanje dnevne štampe. U roku od 60 dana od uspostavljanja vlasti treba otpočeti javnu debatu o tome na koji način se prosvjetno-pedagoški zavodi mogu unaprijediti i ojačati njihovi kapaciteti, te kako mogu međusobno efikasno sarađivati i stvarati zajedničke obrazovne standarde. U istom roku potrebno je pravno regulisati penale za one nastavnike koji odbijaju učešća na stručnim aktivima zavoda i izvedbu oglednih časova.

Ne treba proizvoditi kadrove koji ispunjavaju liste biroa za zapošljavanje – mora se omogućiti saradnja poslovne i akademske zajednice na razvijanju modernog kurikuluma i praktične nastave. Pored toga što se u saradnji sa poslovnom zajednicom moraju razvijati nastavni planovi i studijski programi, mora se utvrditi i da li je praksa koja se obavlja u okviru škole adekvatna za potrebe tržišta, te utvrditi tačne nedostatke po pitanju specifičnih tehničkih vještina. Upisne kvote se moraju kreirati u saradnji zavoda za zapošljavanje i ministarstava rada i obrazovanja, te je za određena profesionalna usmjerenja potrebno uvesti stipendije i poticaje tako što će se kroz patnerstvo privatnog i javnog sektora  finansirati obrazovanja kadrova za njihove potrebe.

U sektorima gdje je evidentna značajna neusklađenost između ponude i potražnje za određenim vještinama, sistemski se mora djelovati korektivno sufinansiranjem prekvalifikacija za deficitarna zanimanja. Kada je u pitanju obrazovanje odraslih, realni sektor već vrednuje neformalne vrste obrazovanja poput kurseva i različitih obuka, te treba početi poticati i formalne obrazovne institucije da uzmu učešće u pružanju takvih obrazovnih usluga.

Djeca u BiH ne smiju biti manje konkurentna od djece sa Zapada, moramo pratiti svoju poziciju i znati gdje zaostajemo - učešće BiH na međunarodnim testiranjima poput TIMSS-a i PISA-e omogućava zemlji da prati svoje trendove u globalnom kontekstu. U roku od 60 dana nakon osnivanja vlasti u BiH, potrebno je institucionalizirati i pravno riješiti pitanje učešća bh. učenika/ca na međunarodnim testiranjima uz iznalaženje stabilnog modela finansiranja za tu namjenu.

Za ovih 10+ poduhvata su otkucali svi satovi, i stoga se do naredne školske godine nadležne institucije moraju upustiti u preduzimanje onih koraka koje će učenicima i studentima, ali i uposlenom nastavnom osoblju u Bosni i Hercegovini jedno takvo obrazovanje u školskoj 2019./20. i omogućiti.