Centar za politike i upravljanje upozoravao je na pad dobiti BH Telecoma još od 2014. godine, te precizno navodio razloge koji uveliko prevazilaze besplatne mobilne aplikacije.
Naime, prihod BH Telecoma u 2017. godini pala je za 17,6 miliona KM, a kao osnovni razlog direktor ovog javnog preduzeća Mirsad Zaimović naveo je razvoj besplatnih aplikacija.
Činjenice su, međutim, drugačije. Pad dobiti BH Telecoma započeo je još 2007. godine, a u analizama CPU-a navedeni su podaci o padu prihoda BH Telecoma, te je vidljivo da je u periodu od 2010. do 2015. godine prihod BH Telecoma je pao za 73,94 miliona KM, čime je u tom periodu gotovo prepolovljen. S druge strane, takozvane VoIP (Voice over Internet Protocol) aplikacije masovnije prodiru na tržište BiH tek u 2014. godini. Najpoznatija takva aplikacija u BiH, „Viber“, nastala je 2010., a u Bosni i Hercegovini ekspanziju doživljava početkom 2014. godine, kada je zarada BH Telecoma već uveliko padala.
CPU je u analizi iz 2014. godine upozorio da će, uz tada primarne razloge, pad dobiti BH Telecoma u budućnosti značajnije ubrzati i razvoj VoIP aplikacija koje kvalitetom sve više pariraju klasičnoj telefoniji, što se i desilo.
Više je razloga koji su doveli do pada dobiti BH Telecoma. Analize CPU-a pokazale su da:
- Brzina fiksnog interneta koju nudi BH Telecom, zbog različitog nivoa razvijenosti infrastrukture do krajnjeg korisnika, razlikuje se u pojedinim dijelovima države i niža je od ponude najvažnijih konkurenata;
- BH Telecom nije uspio značajno povećati tržišni udio u mobilnim i fiksnim komunikacijama u dijelovima zemlje u kojima drugi operateri imaju primat, niti je izašao na tržišta drugih država, čak ni u segmentu mobilne telefonije, što je praksa svih ozbiljnijih telekomunikacijskih operatera, uključujući i one u javnom vlasništvu;
- Ministarstvo prometa i komunikacija BiH onemogućilo je ranije uvođenje 4G mreže vezivanjem ovog sa procesom digitalizacije, što je otežalo BH Telecomu da se investicijama u 4G mrežu pozicionira kao lider u sektoru i tako privuče nove korisnike.
Građane kao konzumente usluga BH Telecoma interesuje kvalitet i cijena usluga koju koriste, odnosno koju nerijetko jedino imaju mogućnost koristiti. Analiza pokazuje da je BH Telecom u fiksnim i mobilnim komunikacijama zaostajao u odnosu na konkurente zbog niza razloga, ali da je, zahvaljujući oligopolu na telekomunikacijskom tržištu zadržao tržišni primat.
Građane kao indirektne vlasnike BH Telecoma interesuje poslovni uspjeh i budućnost kompanije. Due diligence, odnosno dubinska analiza poslovanja omogućit će otkrivanje manjkavosti u poslovanju BH Telecoma i ukazati na strukturalne slabosti i eventualna rješenja jeste. Ona je započela 22. maja. Vlada FBiH se, u sklopu Proširenog aranžmana sa MMF-om sklopljenog u septembru 2016., prvobitno obavezala de će ovu analizu završiti do kraja oktobra 2016., a novi rok je kraj septembra 2018. godine. CPU je ranije pozivao da se due diligence izvrši što prije, te pozdravlja početak procesa.
Foto: BH Telecom
