SARAJEVO, 4. novembra (FENA) – Da bi upoznao javnost o sistemu državne pomoći u EU, Centar za politike i upravljanje (CPU) je u okviru projekta „Provođenje Zakona o državnoj pomoći BiH i bolja distribucija pomoći”, pripremio analizu koja sadrži sveobuhvatan pregled sistema državne pomoći u EU te je predložio osnovne smjernice i politike djelovanja u BiH.
Zaključke i preporuke iz ovog dokumenta za Agenciju FENA istakao je Goran Dostić, glavni istraživač na projektu „Provođenje Zakona o državnoj pomoći BiH i bolja distribucija pomoći”, a u okviru kojeg je danas u Sarajevu upriličen okrugli sto „Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja“.
– U BiH je potrebno usvojiti uredbe o kriterijima za dodjelu državne pomoći, zatim jačati kapacitete za razvoj strategija i politika na svim nivoima vlasti i investirati u kapacitete Sekretarijata za državnu pomoć, koji vrši efektivno kontrolu državne pomoći- kazao je Dostić.
Akcioni plan državne pomoći EU usvojen 2005. definiše dva osnovna cilja: dugoročno smanjenje učešća subvencija u BDP-u svake zemlje i prijelaz s vertikalne pomoći koja cilja određene industrije na horizontalnu pomoć, koja podrazumijeva male i srednje biznise, istraživanje i razvoj, investicije u inovativne tehnologije i okolišne programe.
S obzirom na to, Dostić ističe, da je u BiH neophodno aplicirati za projekte tehničke pomoći EU i drugih relevantnih institucija, te „smanjivati ukupan iznos državne pomoći i generalno ga preusmjeravati više u sredstva u horizontalnu pomoć“.
– Također, potrebno je harmonizirati propise regulacije formi izvještavanja o državnoj pomoći i provoditi odredbe međunarodnih ugovora o relevantnim oblastima kao što je Ugovor o energetskoj zajednici CEFTA i slično – kazao je Dostić.
Istraživanje je obuhvatilo podatke prvog popisa državne pomoći u BiH iz 2011. i 2012. godine, koji su bili dovoljni da se uporede s trendovima u Evropskoj uniji.
Na osnovu toga, tvrdi da iskustva iz drugih evropskih zemalja govore da je veoma bitna politička volja kada se radi o implementaciji reforme državne pomoći.
– Obično se nivo državne pomoći smanjivao što je zemlja bliže EU, tako da nije iznenađenje da je BiH na početku ovog procesa i da cijeli proces reformi tek predstoji – zaključio je Dostić.
Ova reforma je obaveza u procesu pripreme za prijem u EU, ali je i šansa da se ograničeni javni resursi usmjere u ekonomski samoodržive sektore koji mogu podstaći razvoj i zapošljavanje i unaprijediti konkurentnost ekonomije BiH.
Koordinatorica projekta „Provođenje Zakona o državnoj pomoći BiH i bolja distribucija pomoći” Lejla Dragnić kazala je da je cilj projekta, koji traje od aprila 2013. do marta 2014. godine, razvijanje diskusije o tome kako regulirati državnu pomoć u BiH.
– Kroz to nastojimo doprinijeti rješenjima da se državna pomoć, subvencije usmjeravaju tamo gdje će dati dobre efekte tamo gdje će biti nova zaposlenost i novi prihod jer u svim zemljama državna pomoć nosi dosta iz budžeta, ali je pitanje koje efekte daje – istakla je Dragnić.
Učesnici okruglog stola bili su predstavnici ministarstava, koji su najveći davatelji državne pomoći, a gost koji je govorio o iskustvima iz Hrvatske u upravljanju državnom pomoći bio je Marko Maček, zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske.
Nakon Sarajeva, okrugli stolovi u organizaciji CPU-a o temi „Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja“ bit će održani početkom decembra u Banjoj Luci te u Mostaru krajem januara naredne godine.
Projekt „Provođenje Zakona o državnoj pomoći BiH i bolja distrubucija pomoći” je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem američke ambasade u Sarajevu, a rad Centra za politike i upravljanje, u okviru razvoja politika djelovanja i ovog projekta podržava OSI Think Tank Fund.
