ponedjeljak, 29. juli 2019.
Prošireni aranžman Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim monetarnim fondom, zaključen 2016. godine sažima ekonomske politike predviđene da doprinesu fiskalnoj stabilnosti BiH u narednom periodu, kao i ekspanziju investicijske potrošnje u cilju očuvanja makroekonomske stabilnosti i razvoja ekonomske aktivnosti. Predviđeni scenario rasta BDP-a za BiH, ovim programom predviđa rast između 3% i 4%, te kako bi se ostvario, pristup finansijama u kontekstu razvoja privatnog sektora predviđao je kreditni rast privatnom sektoru između 3,6% u 2017. godini i 5,1% u 2018. godini, do cijelih 7,1% u 2021. godini. Međutim, kreditna ekspanzija izostala je u proteklom periodu. Ukupna suma kredita izdatih u FBiH iznosi 14,3 milijarde KM, dok je u RS taj iznos značajno manji sa 4,6 milijardi KM u 2018. godini. Ukupni porast kredita u 2018. godini, u odnosu na 2017. je oko 3% u oba entiteta. U FBiH, zabilježen je rast kredita izdatih privatnom sektoru od 5,2%, dok je u RS taj broj znatno manji, te se bilježi povećanje od 1%. U tom svjetlu vidljiva su poboljšanja, međutim, ne unutar kompletnog tržišta Bosne i Hercegovine. Razlog u tome može se ogledati u činjenici da je jedini većinski proveden segment programa Bosne i Hercegovine sa MMF-om usmjeren ka jačanju finansijskog sektora. Tačnije, mjere koje su svojim sprovođenjem učvrstile nadzorni i pravni okvir poslovanja finansijskih institucija u BiH. Program procjene stanja finansijskog sektora (Financial Stability Assesment Program – FSAP) Svjetske banke, definisan 2015. godine, služio je kao ključni reformski dokument usmjeren prema poboljšanju nazdornih tijela, te upravljanja rizikom u sektoru. Tromo provođenje ostalih predviđenih reformi poboljšanja konkurentnosti bh. privrede rezultiralo je nižim pokazateljima kreditnog rasta kao i disproporcionalnim plasmanima kredita kroz različite sektore.
Analizu možete pročitati OVDJE ili na našem ISSUU kanalu.
