Cirkularna ekonomija - šansa za tekstilnu industriju
read more
Ekonomija BiH je u periodu do 2009. godine zabilježila oporavak i značajne stope rasta, koji je usporen efektima svjetske ekonomske krize u posljednje dvije godine. Izvoz roba iz BiH raste, što dovodi do smanjenja vanjskotrgovinskog deficita, ali je on još uvijek u visini od 30% Bruto Društvenog Proizvoda (BDP), a pokrivenost uvoza izvozom je dosegla 52%. U strukturi izvoza iz BiH dominiraju bazni metali i njihovi proizvodi (22.7% ukupnog izvoza), dijelovi za auto industriju (9.8%), namještaj (9.6%), hemijski proizvodi (6.9%), te električna energija i mineralna goriva.
Smanjenje trgovinskog deficita i rast BiH izvoza je jedna od temeljnih odrednica ekonomske i vanjske politike BiH, te ovom pitanju vlade na svim nivoima daju nominalno visok rang prioriteta. Međutim, konkretne mjere na provođenju politika i aktivnosti nisu usklađene sa ovim strateškim ciljem, a ukupna javna sredstva izdvojena za ovu svrhu ne pokazuju da je ovom cilju dodijeljen toliko visok rang prioriteta.
BiH se u međunarodnim rangiranjima i izvještajima o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB) nalazi na začelju svih lista. Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti WEF, BiH je među 139 rangiranih ekonomija je na 100. mjestu po opštoj konkurentnosti, a prema rangiranju WB, BiH je na 125. mjestu od 183 rangirane ekonomije po lakoći obavljanja poslovne aktivnosti.
Loša konkurentska pozicija BiH je posljedica neefikasnosti javne vlasti, zastoja u provođenju reformskih procesa i sporog ekonomskog prilagođavanja. BiH nije privlačna destinacija ni za strane investitore. Nefunkcionisanje postojećih i spora uspostava novih i planiranih institucija otežava i/ili onemogućava rast BiH izvoza. Osim prepreka prouzrokovanih neefikasnošću javnog sektora, BiH preduzeća imaju lošu konkurentsku poziciju zbog slabog pristupa novim tehnologijama i nedostatka kadrova za određene specijalističke oblasti.
Da bi se ovi problemi otklonili i BiH poboljšala svoju konkurentsku poziciju, neophodno je što prije „odblokirati“ proces integracije BiH u EU i ubrzati provođenje obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvajanje zakona o državnoj pomoći, te državna pomoć izvozno konkurentnim preduzećima koja se provodi na efikasan i transparentan način, omogućiće dalji napredak BiH ekonomije.
Stvaranjem uslova za privlačenje stranih investicija BiH će biti u mogućnosti da premosti jaz transferom novih tehnologija. Vlasti BiH svoj doprinos mogu dati i povećavanjem ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj.
Čitavu analizu možete preuzeti ovdje.
Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta "Poticanje održivog i inkluzivnog razvoja u BiH kroz modele cirkularne ekonomije", koji realizira uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH, organizira konferenciju „Cirkularna ekonomija u BiH", u Sarajevu 7. juna 2022. godine u hotelu Hills, sa početkom u 11.00h.
read moreCentar za politike i upravljanje (CPU) uz podršku Center for International Private Enterprise (CIPE) organizuje online konferenciju “Odgovor na krizu: Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH“. Struktuirana u formi dva izlagačka panela, ova konferencija će okupiti relevantne donosioce odluka, predstavnike telekomunikacijske industrije i međunarodne eksperte u sektoru.
read moreCentar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
read more