CPU: Javni telekom operateri moraju se prilagoditi promjenama u industriji

Javni telekomunikacijski operateri u Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu bilježe sve manji promet, kao i neto dobit. Iako se na mobilne aplikacije koje nude besplatan razgovor i poruke putem interneta ukazuje kao na glavni uzrok, telekomunikacijski sektor na globalnom nivou se već vidljivo prilagodio novim okolnostima digitalnog doba. To nije slučaj sa domaćim javnim operaterima. Ukoliko se to ne dogodi, javni operateri bi se mogli naći pred ozbiljnim finansijskim problemima.

BH Telecom je pad prihoda bilježio i prije ekspanzije ove vrste aplikacija u BiH, zbog gubitka tržišnog učešća. Stoga je bitno ponovo istaći koje izazove telekomi trebaju prevazići kako bi opstali na tržištu i povratili snagu.

Usluge prilagoditi novim potrebama

Mobilne komunikacije se mijenjaju kako zahtjevi korisnika mobilnih usluga postaju veći. Javni telekomi nisu prepoznali razvoj tehnologije kao novu realnost i priliku za ostvarivanje profita, te je izostao adekvatan odgovor prilagođavanjem pretplatničkih paketa ovim okolnostima i već stvorenim potrebama korisnika. To se moglo postići mnogo ranijim uključivanjem brzog mobilnog interneta u pretplatničke pakete, snižavanjem cijena tradicionalnih usluga uključivajući ih kao dio paketa uz mobilni internet, te ponudom mobilnih uređaja pod povoljnim uslovima.

Fiksne komunikacije u eri mobilnih telefona stanovništvo koristi uglavnom za razonodu, te je uz IPTV trebalo ponuditi nove usluge koje generiraju promet, poput „pay per view“ videoteke sa premium sadržajem. S druge strane, poslovni korisnici i dalje koriste fiksni telefon kao nužan poslovni alat, te je za tu kategoriju korisnika bilo potrebno napraviti konkurentnije pakete, kombinujući fiksnu i mobilnu telefoniju, mobilni i DSL internet i poslovna softverska rješenja.

Širiti tržište i ubrzati razvoj tehnologije

Postavlja se pitanje u kojoj mjeri se javni telekom operateri mogu adekvatno prilagoditi brzim promjenama u industriji, naročito u smislu efikasnosti poslovanja, širenja tržišta u zemlji i inostranstvu, razvoja tehnologije i kapaciteta da se nose sa globalnim telekomunikacijskim gigantima.

Podaci koje su javnosti prezentovale Poslovne novine, o omjeru prosječne plate i prihoda po radniku ukazuju na lošu efikasnost u poslovanju javnih operatera. Tako je u 2017. godini u BH Telecomu na prihode po jednom radniku na platu otpadalo 24,3%, u HT Eronetu 24,5%, dok je taj postotak u operaterima koji nisu u javnom vlasništvu BiH 16,7% (m:tel), odnosno 10% (Telemach).

Javni operateri su prevashodno branili dominantnu poziciju na domaćem tržištu, što u fiksnim komunikacijama nisu u potpunosti uspjeli. Kada je riječ o mobilnim komunikacijama, ne samo da nisu uspjeli izaći na strana tržišta, već nisu uspjeli ni povećati poslovanje u onim dijelovima BiH u kojima drugi operateri tradicionalno imaju primat.

Četvrta generacija mobilnih komunikacija ili 4G tehnologija je globalni i regionalno standard, međutim, zbog kašnjanja sa procesom digitalizacije za koje je nadležno Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, još uvijek nije dostupna u BiH. Prema informacija iz BH Telecoma, ovaj javni operater spreman za uvođenje 4G tehnologije kada za to budu obezbijeđeni uslovi. Stoga javni operateri trebaju vršiti veći pritisak na donosioce odluka da omoguće njeno uvođenje.

Mogućnost zaoštravanja konkurencije

Najveći dio tržišta u BiH zauzimaju BH Telecom i HT Eronet koji su u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, te m:tel, koji je u većinskom vlasništvu srbijanskog MTS-a. Prava tržišna utakmica de facto ne postoji, a konkurencija je neuporediva sa tržištima susjednih zemalja.

Međutim, uzevši u obzir da Deutsche Telekom (T-com) preko svojih kćerki kompanija dugo pretenduje da postane vlasnik srbijanskog MTS-a, te s obzirom da kćerke kompanije T-coma već posjeduju 49,9% dionica i većinu u upravi HT Eroneta, postoji velika mogućnost da bi se BH Telecom mogao naći sam u utakmici protiv mnogo snažnijeg, tehnološki razvijenijeg i finansijski jačeg protivnika. Međutim, usljed pada prometa i dobiti, javni telekom operateri bi se i bez zaoštravanja konkurencije, ukoliko se adekvatno ne prilagode, mogli naći u ozbiljnim finansijskim problemima, kao i brojna javna preduzeća prije njih. Kako bi se navedeni scenariji izbjegli, potrebno je formulisati konkretan plan, a svi politički subjekti trebaju imati jasan stav da li su za privatizaciju ili korporativno restruktuiranje javnih operatera.