Održan okrugli sto „Ključna razvojna dilema BiH: Upravljanje energetskim sektorom“

Na okruglom stolu „Ključna razvojna dilema BiH: Upravljanje energetskim sektorom“ koji je održan 15.09.2011. u organizaciji Centra za politike i upravljanje (CPU), učesnici su se fokusirali na goruće pitanje smanjenja siromaštva u Bosni i Hercegovini mehanizmom promjena načina proizvodnje i potrošnje električne energije. Polazna osnova za diskusiju su preporuke CPU-a sadržane u prezentiranom dokumentu „Upravljanje energetskim sektorom i siromaštvo u BiH“. Dokument, pored ostalog, otkriva alarmantne podatke da se u ciklusu proizvodnje, distribucije i potrošnje energije u BiH  ostvaruju ogromni gubici. Ista količina energije ostvaruje četiri puta manje nacionalnog bruto proizvoda nego u prosječnoj zemlji EU, a duplo više zagađenja. Posljedice ovakvog stanja snose građani ove zemlje.

Amira Pintul, pomoćnica Ministra za energiju FBiH, istaknula je u uvodnom izlaganju, da je pripremljen set Zakona iz oblasti energije, od kojih je Zakon o električnoj energiji proslijeđen u parlamentarnu proceduru u formi nacrta. Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne ekogeneracije je u formi prednacrta proslijeđen federalnoj Vladi, dok su Zakoni o nafti i energetskoj efikasnosti u formi radne verzije. Do konca godine očekuje se da će biti pripremljeni tekstovi Zakona o gasu na entitetskom nivou, o energiji kao krovnog Zakona i Zakona o istraživanju nafte i prirodnog gasa.

Slaviša Šućur, predsjednik Odbora za energetiku, industriju i rudarstvo u Parlamentu FBiH istaknuo je činjenicu da nisu definirane perspektive gasa i da fokus ne treba isključivo stavljati na električnu energiju, te istaknuo potrebu edukacije javnosti o efikasnoj potrošnji električne energije.

Goran Dostić iz CPU-a, preventivom protiv daljeg rasta siromaštva vidi postepenu  racionalizaciju proizvodnje i distribucije, obnovljive izvore energije i ulaganje u energetsku efikasnost.

Iskustva iz susjedne Hrvatske u kontekstu eurointegracionih obaveza prezentirao je prof.dr.sc. Željko Tomšić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i voditelj radne skupine za pristupne pregovore RH s EU za poglavlje Energetike. Pored ostalog, kazao je da Bosna i Hercegovina, ukoliko ne može na vrijeme ispuniti direktive EU, može, poput Hrvatske, tražiti prijelazni period za ispunjenje određenih obaveza. Akcenat je stavio na efikasnost trošenja električne energije, da cijene električne energije moraju pokriti troškove proizvodnje, te na konkurentnost, tj. smanjenje državnih subvencija. Dodao je da trebamo imati jake regulatore i administrativne kapacitete ukoliko želimo ubrzati proces pregovora sa EU.

Johann Hesse iz Evropske komisije bio je eksplicitan: „ Vaše obaveze prema već potpisanom Ugovoru o energetskoj zajednici su jasno naznačene i očekuje se da ih ispunite“. U kontekstu električne energije ističe značaj zakonske legislative, jer, kako je kazao, pravni okvir se tumačio na različite načine što je rezultiralo određenim političkim tenzijama. „Zato vršimo skrining koji se koristi u posljednjoj fazi pristupa EU, ali ga kod Vas koristimo sada, jer ga smatramo neophodnim“, kazao je Hesse.

Na okruglom stolu bili su prisutni predstavnici resornih ministarstava, čelni ljudi tri elektroprivrede u BiH, predstavnici FERK-a, REERS-a, delegacije Evropske komisije, USAID-a, IFC-a, te ostale relevantne institucije i stručnjaci iz ove oblasti. Organizacija okruglog stola je bila podržana od strane National Endowment for Democracy (NED).