Održan ReForum na temu "Dugoročno ekonomsko planiranje i perspektive privrednog razvoja"

Centar za politike i upravljanje je u hotelu „Evropa“ u Sarajevu, dana 15. septembra 2016., u okviru projekta “Razgovarajmo o reformama”, organizirao ReForum konferenciju pod nazivom “Dugoročno ekonomsko planiranje i perspektive privrednog razvoja”.

Konferencija je imala za cilj pokrenuti diskusiju o izradi strategija razvoja i kreiranju strateških dokumenata u Bosni i Hercegovini, te detektirati probleme sa kojima se susreću institucije u čijoj je nadležnosti donošenje razvojnih politika, ali i istaći potrebe realnog sektora i posljedice neusvajanja strateških dokumenata na ekonosmki rast u zemlji. Događaju su prisustvovali predstavnici institucija i organizacija civilnog društva.

Sanela Klarić, Predsjednica udruženja Green Council je govorila o politikama ruralnog razvoja i negativnim efektima nedostatka Strateškog dokumenta za poljoprivredu i ruralni razvoj u BiH. O dokumentu Strateški okvir za BiH, koji je usvojen na Vijeću ministara BiH u augustu 2015. godine, procesu njegove izrade, definisanim prijoritetima i razvojnim mjerama, te izazovima koji slijede govorila je mr. sc. Tanja Lučić, Šef Odsjeka za koordinaciju pripreme, monitoring implementacije i evaluaciju razvojnih dokumenata BiH, Direkcija za ekonomslo planiranje BiH. Lejla Ramić Mesihović, Direktorica Vanjskopolitičke inicijative BH se u svojoj prezentaciji osvrnula na politike privrednog razvoja i važnosti kreiranja politika za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Prezentacije izlagača možete preuzeti na linkovima: Negativni efekti nedostatka strateškog dokumenta za poljoprivredu i ruralni razvoj u BiH, Strateški okvir za BiH i Privredni razvoj - politike malih i srednjih preduzeća.

Ponovno se pokazalo da su ovakvi sastanci potrebni kako bi se otvoreno diskutovalo o procesu formulacije javnih politika, odnosno da postoji potreba da se prevashodno unaprijedi međusobna komunikacija i saradnja institucija, naročito komunikacija između institucija na različitim nivoima uprave. Također, pokazalo se da je potrebna bliža saradnja institucija i civilnog sektora, prije svega u cilju zajedničkog rada na formulaciji javnih politika, ali i zbog važnosti boljeg informisanja javnosti o radu institucija.

U toku druge prezentacije i diskusije je istaknuto je da Srednjoročni program rada Vijeća ministara BiH još uvijek nije usvojen, te da je rok za usvajanje do juna 2016. godine probijen. Naznačeno je i da će po prvi put Direkciju za ekonomsko planiranje raditi procjena finansijskog uticaja strateških dokumenata, što će biti poseban izazov. Zaključak druge prezentacije i diskusije je da je potrebno uskladiti proces planiranja u BiH, jer se zbog neuvezanosti državnog, entitetskih i nižih nivoa uprave proces odvija različitom dinamikom. Dodatna preporuka je nužnost kreiranja Strategije razvoja BiH, za koju je prevashodno potrebna politička volja, odnosno jasan signal i inputi izabranih dužnosnika da institucije krenu u kreiranje strategije. Također je istaknuto da je potrebno planirati razvoj javnih politika u saradnji sa civilnim društvom i nevladinim organizacijama, što bi povećalo transparentnost i postavilo osnov za uklanjanje prepreka za javni nadzor rada vlasti.

Treća prezentacija i diskusija je u fokus stavila izazove i prepreke sa kojima se suočavaju mikro, mala i srednja preduzeća u BiH. Istaknuto je da trenutno u BiH ne postoji jedinstvena klasifikacija MSP, niti jedinstveni registar preduzeća u BiH, a istaknuto je da je to posljedica politizacije svih procesa na državnom nivou. Prijedlog Zakona o promociji MSP koji je nudio definiciju, kategorizaciju MSP, te horizontalnu i vertikalnu podjelu zadataka u promociji MSP, je na žalost odbijen u Parlamentu BiH. Također, istaknute su obaveze koje BiH ima prema MSP, a koje je preuzela po međunarodnim ugovorima i koje mora ispuniti na evropskom putu. Preproruke koje su istaknute u toku trećeg panela su da treba uvesti princip „prvo misliti na male“. Pri formiranju mehanizama za podršku je potrebno voditi računa o stepenu razvoja preduzeća. Potrebno je donijeti širok dijapazon mjera: start-up krediti, traženje trajnijeg finansiranja, podrška u pripremi biznis plana i istraživanje tržišta, pravljenje finansijskih projekcija, pomoć pri odabiru ljudskih resursa; lokacije i izgradnje kapaciteta, umrežavanje, te veza s lokalnim vlastima. Potrebno je uvesti vertikalnu i horizontalnu koordinaciju aktivnosti, te riješavati sistemske probleme, nedostatake i neusklađenosti. Adresirati problem viška i manjka regulative, strateški promišljati i prioritizirati, te jačati razvojne komponente u budžetima.

Centar za politike i upravljanje će u narednom preiodu objaviti video materijale sa konferencije, kao i izvještaj koji će sadržati relevantne preporuke panelista i diskutanata.