Održan ReForum na temu "Poresko rasterećenje rada u FBiH"

Panel diskusija pod nazivom ReForum - Poresko rasterećenje rada u FBiH, u organizaciji Centra za politike i upravljanje (CPU) održana je 1.12.2016. godine u Sarajevu. Cilj je bio u javni dijalog uključiti zainteresirane strane na koje će reforme imati najveći uticaj - predstavnike poslovne zajednice i sindikata, te donosioce odluka, akademsku zajednicu, istraživače i predstavnike organizacija civilnog društva i medije.

Javna diskusija, zasnovana na činjenicama i na argumenatima svih strana, a u skladu sa ciljevima koje Reformska agenda treba ispuniti, može ponuditi rješenja koja mogu premostiti jaz u stavovima Vlade FBiH s jedne i njenih socijalnih partnera s druge strane. Panelisti su bili Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, Selvedin Šatorović, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, Mubera Brković, članica Upravnog odbora Vijeća stranih investitora BiH, te Goran Miraščić, savjetnik premijera Vlade FBiH.

U fokusu rasprave bile su nedavne izmjene Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak, te radne verzije nacrta zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima.

Mladen Pandurević, uz isticanje da postoje brojne pozitivne promjene u novim zakonskim rješenjima, izmjene smatra spornim iz najmanje dva razloga. Kako je pojasnio, radi se o potezu koji fiskalno rasterećuje poslodavce, ali direktno opterećuje radnike, što indirektno može imati posljedice i na privredu. Drugi razlog je taj što je postojao pokušaj da se zakoni donesu bez javne rasprave, uključenja akademske i stručne javnosti, te bez simulacija primjene novih mjera. Pandurević je dodao da je na sreću Vlada odustala od takvog plana, ali da je poražavajuće da se zakoni kreiraju bez uključenja socijalnih partnera od samog početka.

Težište problema je u tome da nije riječ, kako to tvrde ispred Vlade FBiH, o fiskalno neutralnim mjerama. Naprotiv, Pandurević tvrdi da će, prema proračunima Udruženja poslodavaca, Vlada ubirati oko 421 milion novih prihoda. Najviše će biti pogođeni, zaključak je Udruženja poslodavaca, radnici sa najnižim primanjima od 410 KM od čak 8%, dok bi osobe sa neto platom od 590 KM, što je prosjek u realnom sektoru, osjetile umanjenje od 5%, a prosječan radnik u FBiH sa platom od 840 KM od 3,5%.

Pandurević je uputio kritike Vladi i zbog neuplaćivanja doprinosa radnicima u preduzećima u kojima je vlasnik. Prema podacima koje je iznio na konferenciji, u FBiH se za oko 77.000 prijavljenih radnika, od kojih je oko 80% zaposlenih u javnom sektoru, ne uplaćuju doprinosi, što je po njemu korijen i rješenje problema manjka sredstava u vanbudžetskim fondovima.

Zamjenik predsjednika SSS BiH Šatorović bio je saglasan sa Pandurevićem u većini iznijetih argumenata, dodavši i kako će Savez prihvatiti svaki dogovor vezan za Zakon o porezu na dohodak koji podrži Udruženje poslodavaca. Nije bio saglasan sa Pandurevićevim stavom da je samo Udruženje poslodavaca regovalno kritički na posljednje verzije nacrta zakona Vlade FBiH.

Kao najveće mane posljednjih verzija planova Vlade FBiH Šatorović je izdvojio oporezivanje otpremnine, ukidanje faktora odbitka, te proširenje porezne osnovice.

Zakonske izmjene koje je razmatralo Ekonomsko-socijalno vijeće negativnim smatra i Vijeće stranih investitora BiH, kazala je na konferenciji članica Upravnog odbora Vijeća Mubera Brković. Konkretno, stav Vijeća je taj da izmjene neće rasteretiti već dodatno opteretiti rad.

Strane investicije su u stalnom opadanju, a one preostale karakteriše negativna struktura, odnosno ulaganja u finansijske i uslužne djelatnosti, pojasnila je Brković. Članice, također, nisu bile zadovoljne poslovnom klimom, a kao najveći problem izdvojile su razjedinjenost u smislu zakonskih propisa na teritoriji BiH. Zbog toga je, zaključila je Brković, važno što prije harmonizorati entitetske zakone iz oblasti porezne politike.

Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH Fadila Novalića, saopštio je na konferenciji kako je Vlada FBiH odlučila da će predlaganje ovih zakonskih rješenja bude pomjereno za početak 2017. godine, te da je po novom planu usvajanje ovih zakona predviđeno do kraja prvog kvartala 2017. godine. Miraščić je istakao da Vlada ni u kom slučaju nema namjeru da novim Zakonom o doprinosima koji će se usvajati u redovnoj proceduri priskrbe vanbudžetskim fondovima dodatna sredstva. Kada je u pitanju proširenje poreske baze, Miraščić je iznio podatak da prema analizama koje je radila Vlada FBiH, svaki radnik čiji do sada neoporezivi dio plate nije bio veći od 31% neće biti skuplji poslodavcu, odnosno da izmjene neće negativno uticati na takve kompanije i radnike. Pandurević je u diskusiji tvrdio da taj prag iznosi 25%.

Kada je riječ o Zakonu o porezu na dohodak, Vlada FBiH sada razmatra dva rješenja. Prvo je ono na sa kojim su socijalni partneri izrazili svoje neslaganje, a drugo - ono kojem je Vlada sada bliže, prema kom se uvodi progresivno oporezivanje dohotka. Taj plan Vlade podrazumjeva da se na primanja do 750 KM ne bi plaćao porez na dohodak, dok bi se dohodak između 750 i 1565 KM oporezovao sa 10%, a iznad 1566 KM sa 20%.

Finalna diskusija je bila izuzetno dinamična i dotakla se i drugih poreskih politika. Istaknuto je da će sektor intelektualnih usluga pretrpjeti udar zbog izjednačavanja oporezivanja ugovora o djelu sa oporezivanjem plata. Miraščić je prihvatio da prihodi po ugovoru o djelu djelimično pogađaju ovaj sektor, ali da intelektualne usluge čine tek 10% prihoda po ugovoru o djelu.

Sagovornici su usaglasili kako će novim prijedlogom amortizovati teret za najniže prihode, te da je potrebno nastaviti socijalni dijalog. Na osnovu novih prijedloga Vlade FBiH koje je iznio Miraščić, zaključeno je da se stavovi socijalnih partnera približavaju, te su izrazili očekivanje da će se kroz dijalog uspjeti doći do optimalnog rješenja kojim će biti zadovoljene sve strane podjednako.

Od izuzetne važnosti istaknuto je transparentno donošenje odluka i kreiranje draftova zakona u saradnji sa socijalnim partnerima i zainteresiranim stranama, kroz argumentovan kompromis, jer će na taj način kvalitet i provodivost zakona biti znatno bolja.