Održana konferencija „Javne investicije u BiH: koliko smo spremni?“

Centar za politike i upravljanje danas je organizovao konferenciju na temu javnih investicija u BiH na kojoj su govorili: sekretar Ministarstva transporta i komunikacija BiH, Igor Pejić, viši bankar Evropske banke za obnovu i razvoj, Josip Polić, predsjednik Skupštine CPU, Haris Abaspahić i istraživač CPU, Tarik Moćević. Cilj konferencije bio je inicirati diskusiju o trenutnom stanju javnih investicija, planiranoj dinamici implementacije značajnih investicionih projekata, te mogućim izazovima i preprekama na putu povećanja javne investicione potrošnje u Bosni i Hercegovini.

Konferencija je organizirana i sa ciljem dodavanja ocjene trenutne implementacije značajnijih investicionih projekata u zemlji, te procjene realne dinamike implementacije aktuelnih projekata javnih investicija i ključnih izazova i prepreka za ostvarenje rasta javnih investicija u obimu koji je predviđen unutar makroekonomskog scenarija sadržanog u programu Proširenog aranžmana sa MMF-om.

Istaknuto je da su javne investicije važna pretpostavka za ostvarenje planiranih stopa rasta BDP-a predstavljenih u makroekonomskom scenariju Proširenog aranžmana sa MMF-om, a koje su revidirane u Izvještaju osoblja MMF-a iz februara 2018. godine. Prema objavljenim projekcijama ekonomskih trendova, Bosna i Hercegovina treba postići rast BDP-a od 3,2% u 2018. godini, 3,5% u 2019. i 3,7% u 2020. godini, a da bi se taj scenario ostvario, potrebno je između ostalog, dostići udio javnih investicija od 5,5% BDP-a u 2018. godini, 6,8% BDP-a u 2019. i 7,6% u 2020. godini tj. ukupne javne investicije u naredne tri godine trebaju iznositi 6,92 milijarde KM.

S obzirom da je povećanje akcize na naftu i naftne derivate u velikoj mjeri povećalo kapacitet finansiranja infrastrukturnih projekata u zemlji, te uticalo na spremnost međunarodnih kreditnih institucija da nastave sa ulaganjem u BiH, važno je znati koja je realna dinamika provedbe investicionih projekata. Kako je sekretar Ministarstva za promet i komunikacije Igor Pejić i naglasio, jako je problematično što su sredstva od akciza na čekanju.

U nastavku, Pejić je istakao važnost izgradnje Koridora Vc, te najavio pridržavanje pri najavljenom roku za otvaranje mosta preko rijeke Save, na dionici Svilaj. Sa druge strane, očito je da sprovedba i planiranje projekata javnih investicija nisu u skladu, te da imamo problem u realizaciji projekata. Nadopunio je i zaključke analize CPU da je nemogućnost efikasne sprovedbe tenderskih procedura usporila nekolicinu značajnijih projekata javnih investicija, te da BiH do sada i nije mogla očekivati kvalitetno projektno planiranje bez specijalizovanih strateških dokumenata.

Ono što je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH pripremilo Okvirna je strategija prometa BiH – koja obuhvata oba entiteta i Distrikt Brčko – dokument koji je, po svemu sudeći otvorio pristup BiH ka međunarodnim finansijskim sredstvima. Također, ključno je i uključivanje javno-privatnog partnerstva i omogućavanje koncesionog pristupa, kao što to rade zemlje iz regiona, u izgradnju infrastrukturnih projekata, i sektor javnih investicija. Proces usvajanja i davanja koncesija, onakav kakav trenutno, usporava rast investicija. Međutim, Pejić je naglasio i uzimanje u obzir faktora da ulaganja ne moraju nužno biti ona u infrastrukturu, te da, kada se razgovara o državnim ulaganjima, ključna je društvena dobit.

Josip Polić, viši bankar Europske banke za obnovu i razvoj, iz perspektive finansijera ukazao je na trenutnu optimističnu situaciju kada su javne investicije u pitanju. Usvajanje novog Zakona o akcizama je otvorilo mogućnosti za izgradnju autputeva, te je bio jedan od ključnih argumenata za odobravanje sredstava od strane EBRD-a. Čak 600 miliona KM kreditnih sredstava zavisila su od povećanja akciza. Također, jedan od uslova ostalih međunarodnih finansijera također je bilo povećanje akciza.

EBRD ove godine planira uložiti oko 100 miliona eura u BiH, prema Poliću, te se najavljuje isto održanje tempa u narednom trogodišnjem periodu. Međutim, značajniji rast zavisi od pronalaženja načina da se uključi i strani privatni kapital u sektor. Učinkovitost privatnog sektora bi dobro došla procesu implementacije projekata javnih investicija.

Prema Pejiću, dosta energije je utrošeno u efektivnost kredita, te se smatra da je nivo pripreme projekta zadovoljavajući, ali da tempo opada nakon što se sredstva osiguraju. EBRD je institucija koja finansira privatne projekt u omjeru 80:20. U slučaju Bosne i Hercegovine, proces je obrnut. Pristup finansiranju očito nije problematičan, ali i trenutni nivo investicija nema trend približavanja očekivanim ciframa.

Tarik Moćević, istraživač Centra za politike i upravljanje precizirao je izazove na putu implementacije javnih investicija. Najveća stagnacija u pripremi projekata za implementaciju dešava se nakon pripreme idejnog projekta. Ostali izazovi u procesu, kako ih je izložio Moćević, su u sklopu tenderskih procedura, neusklađenost projekata sa stanjem na terenu, te nepostojanje kvalitetne prostorno-planske dokumentacije. Također, javni dijalog u koji su uključeni i predlagači, nadležna resorna ministarstva, te lokalne vlasti također se ne sprovodi na zadovoljavajućem nivou, te dolazi do korekcija projekta u poodmaklim fazama, kao i problema u procesu eksproprijacije zemljišta.

Prema entitetskim programima javnih investicija za period 2018-2020, vrijednost projekata za koja su osigurana sredstva finansiranja u FBiH iznosi 3,80 milijardi KM, a u RS 2,94 milijardi KM, što je 6,74 milijardi KM u trogodišnjem periodu.

Kako je Haris Abaspahić, predsjednik skupštine Centra za politike i upravljanje naglasio, potrebno je preusmjeravanje od tekuće potrošnje ka investicionoj potrošnji. Taj proces značajno zavisi od samog rasta javnih investicija, te se postavlja ključno pitanje – šta se treba desiti da bi se scenario javnih investicija desio onako kako je planiran?

Konferenciji su prisustvovali zastupnici Parlamentarne skupštine BiH i FBiH, Doma naroda BiH, resornih ministarstava iz oba entiteta, predstavnici međunarodnih organizacija – EBRD, IFC, Ambasade SAD, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, i brojnih drugih domaćih i međunarodnih organizacija.