Održan okrugli sto “Perspektive razvojnih banaka u BiH”

„Analiza načina upravljanja i transparentnosti djelovanja razvojnih banaka u Hrvatskoj i BiH” naziv je dokumenta koji je 18.10.2011. u Sarajevu prezentirao Centar za politike i upravljanje (CPU). Dokument je prihvaćen kao polazna osnova za diskusiju u kojoj su sudjelovali predstavnici relevantnih ministarstava, Investiciono-razvojne banke RS, Parlamenta, nevladinog sektora i ekonomski eksperti.

Amil Kamenica (CPU) je prezentirajući dokument, pored ostalog, u fokus stavio problem nedostupnosti podataka o tome da li su sredstva za sektor zapošljavanja iz Razvojne banke Federacije iskorištena za tu svrhu i da li su ljudi zaista zaposleni. Govoreći o tome i niskoj produktivnosti rada ove banke, izdvojio je kao ključan problem netransparentnosti i naveo primjer da se iz godišnjeg izvještaja banke ne može vidjeti ništa s obzirom na to da nema detaljnih analiza i podataka. Važnost ovog problema, po njemu, utoliko je veća, jer se radi o sredstvima građana, koji bi, kako je kazao trebali znati ko je dobio kredit i za šta su dobivena sredstva iskorištena.

Lejla Dragnić iz CPU-a se fokusirala, pored ostalog, na netransparentnost Razvojne banke FBiH i na manjkavosti samog Zakona o ovoj banci. Precizirala je da su ciljevi poslovanja obje razvojne banke u BiH široko postavljeni, nisu kvantificirani, niti su određeni indikatori koji bi mogli potvrditi da banke uspješno ili neuspješno ostvaruju svoju razvojnu ulogu. Poseban akcenat je stavila na problem da Zakon o razvojnoj banci Federacije BiH omogućava netransparentnost ove banke i neodgovorno upravljanje.

Ruvejda Aliefendić iz Svjetske banke je prezentirala dobre prakse u saradnji Svjetske banke s razvojnim bankama u regiji.  Istaknula je da su bezuspješni pokušaji mjerenja uticaja razvojnih banaka u BiH u smislu poticanja ekonomskog rasta, umanjenja tržišnih nepravilnosti i ulozi države. Osvrnula se na mogući rizik državne intervencije u bankarskom sektoru i navela moguću nepravičnu prednost razvojnih banaka u stvaranju konkurencije, te mogući odgovor komercijalnih banaka i distorziju tržišta.