Održana konferencija: "Put ka oporavku- Odgovor na krizu"

Centar za politike i upravljanje (CPU) je 24. Septembra 2012. godine organizovao konferenciju “Put ka oporavku – Odgovor na krizu” o javnoj potrošnji i investicijama u elektroenergetski i transportni sektor. Konferenciju su otvorili Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH i Peter Sorensen, šef Delegacije EU u BiH. Konferencija je bila koncipirana u tri tematska panela. Prvi se odnosio na javnu potrošnju i općenito investicije u vrijeme krize, drugi panel se odnosio na investicije u energetski sektor, a treći na investicije u transportnu infrastrukturu. 

Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen istakao je da ne postoje brza rješenja za ekonomski oporavak zemalja, ali da će BiH posebno morati izvršiti pripreme radi ulaska Hrvatske u EU, jer se lako može desiti da izgubi veliko tržište, a time i ogroman broj radnih mjesta.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić naglasio je da su efekti krize u BiH u odnosu na okruženje nešto blaži i da aranžman s MMF-om osigurava BiH u slučaju produbljivanja krize. 

"Strukturalne odrednice četvrtog stand-by aranžmana s MMF-om sadržane u Pismu namjere predstavljaju kontinuitet vladine politike usmjerene ka štednji, ravnomjernoj i pravednoj raspodjeli javnih prihoda te uređenju stanja u određenim budžetskim davanjima", kazao je Nikšić. 

Ocijenio je da je intenziviranje investicionih aktivnosti, u kombinaciji s odgovornom i restriktivnom politikom, najbolji mogući odgovor na krizu.

Direktorica CPU-a, Naida Kadribegović je naglasila je da su se u sklopu nedavnih pregovora s MMF-om domaće vlasti već obavezale za nastavak restriktivne fiskalne politike, odnosno nastavak štednje, a s druge strane, prisutne su i intenzivirane investicije u infrastrukturu.

Unutar tri tematska panela, učesnici su diskutovali o mjerama koje vlade sprovode kao odgovor na ekonomsku krizu, te analizirali moguća rješenja. 

Na prvom panelu učestvovali su Anabela Abreu, šefica ureda Svjetske banke u BiH, Milan Cuc, predstavnik MMF-a u BiH i Miroslav Tomić, savjetnik ministra finansija BiH. Zaključeno je da je za povećanje stranih investicija neophodno poboljšanje poslovne klime, pojednostavljenje poreskog sistema, što je uz smanjenje poreskog opterećenja, također ključno i za smanjenje nezaposlenosti. Nadalje, potrebno je nastaviti sa procesom fiskalne konsolidacije, smanjiti rashode, posebno u segmentu socijalnih davanja, i nastaviti s reformama u sektoru javne uprave. Prioritetno je i povećanje fleksibilnosti tržišta rada, uz usklađivanje obrazovanja sa potrebama na tržištu rada.  

Abreu, smatra da BiH, ukoliko nije u recesiji, onda je na rubu recesije i da najprije treba smanjiti trenutno visoku javnu potrošnju, ali da, pri tome, mora uzeti u obzir "najranjivije grupe stanovništva". 

"Trinaest posto BDP-a na plaće u administraciji nije održivo, a što se tiče penzija i tu su beneficije visoke i trebalo bi pooštriti mjere ukoliko neko želi da ode u ranu penziju", smatra Abreu, dodajući da vlade i socijalni partneri u BiH treba da gledaju dalje od danas i sutra te da su BiH hitno potrebne reforme.

Na panelu je naglašeno da je jedan od ključnih problema nedostatak kvalitetne koordinacije makroekonomskih i fiskalnih politika u BiH, tako da je ključno poboljšati koordinaciju među entitetima, te njihovu koordinaciju sa nižim nivoima vlasti. Daljnjem zaduženju se treba pristupiti krajnje oprezno, a zaduženja trebaju isključivo biti vezana za javne investicije.

Na drugom panelu, koji je bio posvećen investicijama u energetski sektor, učestvovali su Erdal Trhulj, ministar energije, industrije i rudarstva FBiH, Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivede BiH, Nikola Krešić, direktor Elektroprivrede HZHB i Mirza Kušljugić, ekspert iz oblasti energetike, te zaključili da je nužno poboljšati institucionalne i administrativne kapacitete za sprovođenje novih zakona i za pripremu projekata. 

„Potrebna je i dodatna analiza politike subvencija u proizvodnji, distribuciji i potrošnji energije radi iznalaženja optimalnih rješenja, dok se zakonskom regulativom treba stvoriti okruženje za stimulisanje domaćih i stranih investicija. U vezi sa tim, očekuje se usvajanje sedam pripremljenih zakona o energetskom sektoru u FBiH, čime će biti stvoren okvir za brže investiranje u ovaj sektor u 2013.“, naglasila je Lejla Dragnić iz Centra za politike i upravljanje. 

Također, kada se govori o „zelenoj energiji“, potrebno je pažljivo analizirati opravdanost i mogućnost proizvodnje iste u BiH. Također, BiH se treba aktivno uključiti u implementiranje Akcionog plana za uspostavljanje regionalnog tržišta električne energije. U području energetske efikasnosti, poseban značaj treba posvetiti sektoru zgradarstva.

Na trećem panelu, posvećenom investicijama u transportnu infrastrukturu, govorili su Enver Bijedić, ministar prometa i komunikacija FBiH, Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH i Josip Polić, EBRD BiH. Zaključili su da je ostvaren značajan napredak prilikom izgradnje autoceste na Koridoru Vc. Intenziviranje radova pruža priliku za povećanje zaposlenosti i poboljšanje konkurentnosti zemlje, jer se uz kvalitetniju cestovnu infrastrukturu lakše kreću radnici, kao i robe i usluge.

Da bi se dodatno ubrzala izgradnja autoceste potrebno je usvojiti, odnosno poboljšati, zakonski okvir usvajanjem Zakona o javno – privatnom partnerstvu u FBiH. Time bi se otvorile dodatne mogućnosti za finansiranje izgradnje autocesta, posebno jer EBRD, kao jedan od glavnih kreditora, mijenja način djelovanja, te će se više fokusirati na kreditiranje privatnog sektora. Osim toga potrebno je izmijeniti i Zakon o koncesijama FBiH, te usvojiti Prostorni plan FBiH.

Premijer Nikšić je kazao da će JP Autoceste FBiH u narednom trogodišnjem periodu izgraditi više od 46 km novog autoputa na koridoru 5-C te 10 km Sarajevske zaobilaznice i realizirati  više od 500 miliona eura investicija do kraja 2014. godine.

Na konferenciji je prisustvovalo preko stotinu učesnika, visokih vladinih zvaničnika, predstavnika javnog sektora i međunarodnih organizacija. Generalno, učesnici konferencije“Put ka oporavku – Odgovor na krizu” su zaključili da iako su i u drugom valu krize sve vlade nastavile sa mjerama štednje kroz kontinuirano sprovođenje politike smanjenja  javne potrošnje, moguće je da Bosna i Hercegovina putem povećanja javnih investicija barem djelimično poništi negativne efekte globalne krize.