Odustajanje od dosljednog ispunjavanja svih dogovorenih reformi neće rezultirati ostvarenjem zacrtanih ekonomskih ciljeva

Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine više nije uslov za drugu tranšu iz Proširenog aranžmana kojim MMF podržava provedbu reformi u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama dobijenim od Misije MMF-a u BiH, rok za usvajanje ove mjere je pomjeren. Tako ova mjera više ne predstavlja „prethodnu mjeru“.

13 mjeseci, bh. vlasti pokušavaju ispuniti sedam uslova (prethodnih mjera) za dobijanje druge tranše kredita. Toliko je prošlo od usaglašavanja Dopunskog pisma namjere sa Međunarodnim monetarnim fondom. Misija MMF-a je posljednji put posjetila Sarajevo i Banja Luku u periodu od 19. do 22. decembra 2017. godine. Tada su, prema izjavi šefa Misije MMF-a za BiH, Nadeema Ilahija, bh. vlasti postigle novi sporazum sa osobljem Međunarodnog monetarnog fonda, čime ispunjenje svih preostalih mjera više nije uslov za zaključenje prvog pregleda od strane Izvršnog odbora MMF-a i uplate nove doznake zajma od 76 miliona eura. Ne postoji zvanična informacija o detaljima ovog sporazuma, a ono što je dogovoreno možemo samo tumačiti iz izjava naših zvaničnika i predstavnika MMF-a.

Novi dogovor sa vlastima, pored dvije mjere koje su nedavno ispunjene - povećanje akciza na gorivo i usvajanje budžeta Republike Srpske za 2018. godinu u skladu sa preporukama MMF-a, kao uslov za drugu tranšu definira tek usvajanje budžeta u FBiH u skladu sa preprorukama MMF-a, i iniciranje procjene stanja i vrijednosti (due dilligence analize) za oba telekom operatera u vlasništvu Federacije BiH. Ne postoje zvanične informacije o napretku i rezultatima procjena stanja u spomenutim telekom operaterima.

Zakon o osiguranju depozita u bankama u BiH je bitan zbog ostvarenja scenarija ekonomskog rasta

Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH i Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH dio su seta od pet zakona u oblasti očuvanja finansijske stabilnosti i ostvarenja kreditne ekspanzije. Cilj izmjena i dopuna Zakona o osiguranju depozita je osigurati koherantan i sistemski okvir za rješavanje isplata potraživanja u slučaju da se neka banka nađe u situaciji da ne može izmiriti svoje obaveze prema povjeriocima. Stečaj banaka i njihova nemogućnost da izmire svoje obaveze su dobro poznate građanima BiH, stoga je potrebno proširiti ovlasti Agencije za osiguranje depozita BiH davanjem veće autonomije Agenciji prilikom raspodjele sredstava vanrednih premija iz računa otvorenog u Centralnoj banci BiH i monitoringa poslovanja banaka.

Da bi se ostvario scenario ekonomskog oporavka zacrtan Programom MMF-a, predviđeno je osiguravanje nekoliko bitnih preduslova. Prvi je stabilnost i oslobađanje kreditnog kapaciteta bankarskog sektora, odnosno značajno povećanje kreditnog rasta prema preduzećima. Za to je bilo potrebno usvajanje svih pet zakona iz seta zakona koji regulišu bankarski sektor. Stoga ostaje nejasno zašto je baš Zakon o osiguranju depozita mjera od koje se odustalo kao uslov za drugu tranšu, naročito uzimajući u obzir da Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH još uvijek čeka na usaglašavanje teksta od strane domova Parlamenta FBiH.

Drugi preduslov je osiguranje investicija u infrastrukturne projekte koji će rezultirati većim uplivom sredstava u realni sektor kroz kapitalne projekte. Za ostvarenje ove mjere je pored povećanja akciza potrebno napraviti i sve pripremne radnje za realizaciju projekata, od projektne dokumentacije, preko eksproprijacije zemljišta, do profesionalno provedene tenderske procedure.

Prihvatanjem prolongiranja mjere vezane za osiguranje stabilnosti finansijskog sektora, osoblje Međunarodnog monetarnog fonda je pokazalo fleksibilnost prema provedbi reformskog paketa koji finansijski podržava. U proteklih 13 mjeseci, vlasti su od sedam mjera iz dopunskog pisma namjere, do kraja decembra 2017. godine uspjele potpuno usvojiti tek njih tri. Ako se u obzir uzme uspješnost implementiranja mjera iz originalnog Pisma namjere koje su kontinuirane ili imaju rok do kraja 2017. godine, tek je jedna trećina (33%) u potpunosti provedena ili ih se uspješno pridržava. Vidljivo je značajno kašnjenje u sprovođenju reformi vezanih za rasterećenje rada i kreiranje povoljne poslovne klime, kao i reforme socijalnog sektora – uključujući usvajanje novog Zakona o PIO-u u FBIH.

I pored ustupaka napravljenih od strane MMF-a, vlastima će biti izuzetno izazovno usvojiti budžet za 2018. godinu u skladu sa preporukama, te inicirati due diligance analizu u telekom operaterima do narednog razmatranja zaključenja prvog pregleda od strane Izvršnog odbora MMF-a.

Centar za politike i upravljanje napominje da odustajanje od dosljednog ispunjavanja svih dogovorenih reformi ne može osigurati ostvarenje predviđenih ekonomskih ciljeva zacrtanih Programom. Naglašavamo da je MMF nedavno smanjio projekcije rasta BDP-a za BiH, a razlog tome djelimično možemo naći u kašnjenju sa implementacijom ključnih reformskih mjera u sklopu ovog aranžmana.