Prošireni aranžman BiH i MMF-a: Bez provođenja novih mjera od jula 2017.

Od jula 2017. godine institucije Bosne i Hercegovine nisu ispunile niti jednu mjeru od onih koje su uslov za zaključenje prvog pregleda i isplatu druge tranše kredita na osnovu Proširenog aranžmana sa MMF-om. Od sedam mjera koje su uslov za drugu tranšu kredita, institucije BiH su provele ili se pridržavaju njih tri, dok su četiri ostale neispunjene.

Do kraja juna 2017. godine, kada je Centar za politike i upravljanje objavio posljednji izvještaj o implementaciji mjera, institucije BiH ispunile su mjeru usvajanja budžeta na državnom i entitetskom nivou u skladu sa preporukama MMF-a, usvojile izmjene i dopune entitetskih zakona o bankama i agencijama za bankarstvo, te usvojile izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit Republike Srpske u skladu sa preporukama osoblja MMF-a. Od tada do danas nije se moglo napredovalo.

Akcize i due diligence za drugu tranšu kredita

Na institucijama BiH ostalo je ispunjavanje još četiri mjere za dobijanje druge tranše kredita od MMF-a – usvajanje izmjena zakona o osiguranju depozita u BiH, povećanje akciza na gorivo, uključujući autoplin i biogorivo, za 15 feninga po litru, provođenje due diligence analize, odnosno finansijske i operativne procjene vrijednosti preduzeća „BH Telecom“ i „HT Mostar“, te pridržavanje usvojenih strateških planova na državnom i entitetskom nivou za obuzdavanje plata i smanjenje ukupne zaposlenosti u javnom sektoru. Niti jedna od ovih mjera nije ispunjena.

Institucije BiH, potpisnice Pisma namjere MMF-u, koje su bile dužne raditi na provođenju preostale četiri mjere za drugu tranšu kredita, su Vijeće ministara BiH (izmjene zakona o osiguranju depozita i povećanje akciza), Vlada Federacije BiH (due diligence) te zajednički vlade na državnom i entitetskom nivou (obuzdavanje plata i smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru). Vijeće ministara je od jula 2017. godine održalo 14, a Vlada FBiH 31. redovnu sjednicu. Naravno, odgovornost za provođenje reformi leži i na zakonodavnoj vlasti, odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH.

Vijeće ministara BiH je napravilo određen napredak kada je u pitanju izmjena zakona o osiguranju depozita u BiH. Naime, na 120. sjednici Vijeća ministara, 9. novembra, utvrđen je novi Prijedlog zakona o osiguranju depozita i upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH na skraćenu proceduru. Do danas, ovaj Prijedlog se nije našao na dnevnom redu sjednica domova Parlamenta BiH, niti njegovih komisija.

Povećanje akciza na gorivo je mjera koja je vjerovatno najviše popraćena u javnosti. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH upućen je po drugi put u parlamentarnu proceduru, ovaj put od strane državnih poslanika Salke Sokolovića, Senada Šepića i Sadika Ahmetovića. Prijedlog se našao na dnevnom redu 54. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je trebala biti održana 15. novembra. Sjednica je, međutim, odgođena jer se poslanici iz Saveza za promjene nisu pojavili u skupštinskoj sali, čime je Parlamentarna skupština ostala bez kvoruma za odlučivanje.

Kada je u pitanju due diligence analiza, odnosno finansijska i operativna procjena vrijednosti preduzeća „BH Telecom“ i „HT Eronet“, nije bilo napretka. Centar za politike i upravljanje je u oktobru objavio analizu „Perspektive razvoja BH Telecoma“, u kojoj je, na osnovu loših finansijskih pokazatelja za „BH Telecom“ u posljednjih nekoliko godine te zaostajanja za regijom kada su u pitanju pristupačnost cijena i razvoj tehnologije, ukazao na potrebu za što skorijim provođenjem ove analize.

Institucije nisu poduzimale mjere ni na obuzdavanju plata i smanjenju zaposlenosti u javnom sektoru. Prema podacima Centara civilnih inicijativa, prosječna plata u javnoj administraciji u odnosu na realni sektor i dalje je najviša u Evropi, a zabilježeno je samo beznačajno smanjenje zaposlenih u javnom sektoru. 

Kada se u obzir uzme činjenica da je dopunsko pismo namjere sklopljeno zbog prekoračenja prvobitnih rokova, te da nema bitnih pomaka na ispunjavanju preostale četiri od ukupno sedam mjera iz dopunskog pisma, može se opravdano zaključiti da Aranžman sa MMF-om nema budućnost. Na osnovu prethodnog iskustva BiH, jasno je da se ubrzanje aktivnosti na provođenju reformskih mjera još manje može očekivati u izbornoj godini koja je pred nama. Što je još važnije, bez obzira na izgubljenu finansijsku injekciju od MMF-a, BiH nastavlja zaostajati sa ključnim reformama koje trebaju ubrzati njen ekonomski razvoj.