Održana konferencija „Finansijski sektor i javne investicije u BiH“

U utorak, 30.6.2020. je u prostojiama Hotela Bosna, u 11h održana diskusija na temu „Finansijski sektor i javne investicije u BiH“. Tom prilikom su prezentovani nalazi analiza Centra za politike i upravljanje iz 2019. godine:

-          „Pristup finansijama u BiH – kapaciteti i stabilnost finansijskog sektora u BiH“

-          „Javne investicije u BiH 2014-2019“

Panelisti su bili Amil Nukić, ispred Agencije za bankarstvo FBiH, Adnan Terzić ispred JP Autocesta FBiH, te Jovica Vlatković ispred Elektroprivrede RS. Konferencija je bila struktuirana u dva panela, prvi od kojih se odnosio direktno na stabilnost finansijskog sektora u periodu ekonomske krize uzrokovane pandemijom, te kapacitiranosti banaka da kontinuirano plasiraju kreditna sredstva ka privredi. Drugi panel se direktno odnosio na tempo implementacije javnih investicija iz oblasti saobraćaja i energetike, te planiranih projekata javnih investicija koji se planiraju implementirati u narednom periodu iz ove dvije oblasti. Događaju su prisustvovali i predstavnici CBBiH, kao i Direkcije za europske integracije.

Finansijski sektor

Ključni zaključci prvog panela odnose se na stanje finansijskog sektora, gdje je naglašeno da je provođenjem strukturnih reformi u sektoru od 2016. godine (paket zakona koji su bili usmjereni ka upravljanju rizikom likvidnosti banaka), osigurana stabilnost bankarskog sektora. Dodatno, kontinuirano su provođeni testovi otpornosti kako bi se stanje na tržištu regulisalo, ukoliko za to bude potrebe. Također, Europska agencija za bankarstvo je radila procjenu usklađenosti donešenih propisa sa onima iz EU, te je, do sada nepotvrđeni stav entitetskih agencija, da su donešeni propisi u velikoj mjeri podudarni sa onima iz razvijenijih finansijskih tržišta zemalja EU.

Trenutno stanje je stabilno, kako naglašava Nukić, s obzirom da je donešenim propisima bankarski sektor spremno dočekao novonastalu krizu, te banke imaju mogućnost i kapacitet oslobađanja kapitala kako bi se pojačali kreditni plasmani ka privatnom sektoru u narednom periodu. Ovo je uzrokovano prevashodno definiranim odgovarajućim pokrićem svih rizika kapitalom, te banke imaju mogućnost korištenja rezervnog kapitala kako bi nastavile svoje operacije nesmetano, sa činjenicom da većina banaka koje posluju u FBiH imaju adekvatnost kapitala veću od zakonskog minimuma (EU propisuje zakonski minimum adekvatnosti kapitala 8%, dok je prosjek u BiH između 17% i 18%, dok je minimalni zahtjev 12%), što dodatno stabilizira sektor.

Dosadašnje preventivne i mjere vezane za olakšavanje poslovanja privrednog sektora su bile bazirane upravo na oslobađanju likvidnosti i kapitala kako bi se omogućili dodatni kapitalni plasmani u privredu. Ukoliko se ne dese dodatne nepredviđene situacije, očekuje se da bi bankarski sektor u BiH mogao zabilježiti značajniji kreditni rast i povrat kapitala već od 2021. godine. Kao značajna prepreka za dostupnost kapitala kompanijama, ponovno je naglašen odnos kompanija prema upravljanju finansijama, što i pored dobre saradnje između banaka i privrede, bankama otežava procjenu rizika, te procjenu realnog stanja kompanije koja traži kredit.

Napomenuto je da je pitanje imenovanja Komisije za vrijednosne papire FBiH važno pitanje koje se treba riješiti do kraja septembra 2020. godine, a koje će ukoliko ne bude riješeno u tome periodu, bankama stvoriti nove administrativne poslove i nepotrebne troškove.

Reformski procesi vezani za bankasrki sektor koji nisu završeni u prethodnom periodu, konkretno rješenja za Agenciju za osiguranje depozita BiH, te harmonizacija metodologije za procjenu sistemski važnih banaka, uz poboljšanje nadzora nad entitetskim razvojnim bankama treba biti u žiži političke diskusije.

Javne investicije

U drugom panelu, Terzić je naglasio da će JP Autoceste FBiH biti jedan od najvećih investitora u regionu do kraja 2022. godine. Naveo je da JP Autoceste FBiH, trenutno realizuju projekte u vrijednosti od 400 miliona EUR. Četiri nova projeta se planiraju u narednom periodu u visini od oko 400 miliona EUR, te su zatvorene finansijske konstrukcije za kompletan nastavak gradnje Koridora Vc. Trenutno je u izgradnji 40km autoceste, te se planira pokrenut izgradnja od još dodatnih 20km. Za dionicu Mostar – Lončari se čeka saglasnosti Vlade FBiH kako bi se nastavili pregovori sa međunarodnim kreditorima, dok je za tunel Putnikovo brdo, što je trasa od Žepča do administrativne linije sa RS, zatvorena finansijska konstrukcija u vrijednosti od 460 miliona EUR. Svi projekti trebaju da se pokrenu do 2022. godine.

U tom svjetlu, Terzić je istakao kako će se investicije od strane JP Autocesta FBiH pozitivno odražavati na BDP u FBiH, gdje će ulaganja u 2020. godini u izgradnju Koridora Vc i eksproprijaciju iznositi oko 560 miliona KM. Kada se uključe multiplikatori, očekivani efekat za svakih 100 miliona KM investicije u autoceste iznosi 290 miliona KM uticaja na bruto društveni proizvod. Tome pridonosi, kako kaže Terzić, da se preko 80% radova direktno odnosi na lokalnu radnu snagu i nabavku lokalnih materijala. Izazov za poticaj domaće privrede ostaje pronaći model kojim će se domaćim građevinskim kompanijama institucionalno pomoći da se snažnije uključe u implementaciju ovih projekata, odnosno kako im pomoći da prevaziđu ograničenja s kojima se suočavaju.

U kontekstu prepreka, Terzić ne vidi nepremostive prepreke za nastavak investicija. Zakon o eksproprijaciji je omogućio proces koji štiti finansijske interese vlasnika, ali javnim preduzećima omogućava nesmetan ulazak u posjed i implementaciju radova na terenu. Dodao je da je unaprijeđena saradnja između 7 entitetskih i državnih ministarstava koja su uključena u proces pripreme za izgradnju. Pristup finansijama nije ocijenjen kao problematičan, te proces pregovora ne traje dugo. Proces ratifikacije ugovora kako bi kredit bio operativan je kompleksan, te je proces koji duže traje i može uzrokovati problem u smilu operacionalizacije kreditnih sredstava - trenutno sredstva u iznosu od oko 300 miliona eura za projekte koje JP Autoceste već izvodi čeka ratifikaciju na Domu naroda FBiH.

Terzić je napomenuo da se kao dodatni alat za privlačenje investicijskog kapitala za izgradnju autocesta može koristiti i emisija obveznica od strane JP Autocesta FBiH. Time bi se građanima omogućilo da dugoročno investiraju svoj novac, pri čemu bi investicija bila nisko rizična, a većim povrat veći u odnosu na ono što im trenutno omogućava klasična štednja.

Pandemija je zaustavila proces eksproprijacije zemljišta u vrijednosti od 66 milona KM, te se posljedično očekuje blago kašnjenje u implementaciji ovog procesa. Dužina trajanja tenderskih procedura za odabir izvođača radova je u prosjeku 340-350 dana, te predstavlja najznačajniju vremensku prepreku u kontekstu implementacije, odnosno izvođenja projekata. U idealnim uslovima, najmanje dvije godine je potrebno od početka pripreme implementacije do početka terenskih radova na izgradnji projekta.

Do kraja 2022. godine, JP Autoceste su postavile ambiciozan plan završetka radova (pune implementacije) na projektima ukupne vrijednosti 2,5 milijarde KM, te pokrenuti investicijski ciklus u istom iznosu u nadolazećih 6 godina. Ambicioznost ovog plana se ogleda u činjenici da su ukupne javne investicije svih nivoa vlasti i javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini, za period od prethodne tri godine (ostvarene u 2017. i 2018. godini i projekcije za 2019. godini) iznosile 3 milijarde KM. Pored tunela Prenj, za čiju će izgradnju prema procjenama trebati 6 godina, ostale se dionice planiraju pokrenuti paralelno sa pripremom tunela.

Dosadašnji tromi tempo izgradnje se pripisuje odgađanju usvajanja „Prostornog plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine 'Autocesta na koridoru Vc' za period od 20 godina“ čije je usvajanje krenulo još 2008. godine, te kašnjenju u uvođenje posebne akcize za izgradnju i održavanje autoputeva. Obje prepreke su otklonjene u 2018. godini, te više ne postoji problem nestabilnog priliva javnih sredstava, otklonjeni su svi teži problemi pri implementaciji projekata autoputeva, te je Terzić zaključio da zastoja u gradnji nema i da ih više neće biti. Jedini istaknuti problem ostaje spor proces javnih nabavki. Pored trenutnog stanja uzrokovanog COVID-19 pandemije, ostaje otvoreno pitanje sigurnosti izvođača radova, ali je Terzić mišljenja da su JP Autoceste FBiH pravovremeno napravilo potrebne korake kako potencijalni zdravstveni problemi među angažovanim radnicima ne bi usporili gradnju.

Jovica Vlatković je naglasio da je u Elektroprivredi RS najveći iskorak napravljen u grani zelene energije, gdje je završen projekat za fotonaponsku solarnu elektranu Trebinje 1, a projekat Vjetroparka Hrgud je u završnoj fazi pripremnih radova. Oko 60 miliona eura je odobreno od strane njemačkih kreditora za ovaj projekat. Trenutni fokus Elektroprivrede RS je na pripremi planiranih projekata javnih investicija – izrade studija isplativosti i opravdanosti, ekološkog uticaja, te studija uticaja na životnu sredinu. Studije izrađuju nezvisne konsultanstke kuće, te je naglašeno da kompanija preduzima sve neophodne radnje kako bi se otklonile dalje prepreke prilikom terenske implementacije projekta. Gradnja energetskih projekata zavisi od rezultata studija, ali i vremena koje je potrebno da sve potrebne studije budu završene – samo terensko istraživanje u sklopu studije uticaja na životnu sredinu traje 12 mjeseci.

Najznačajniji projekti vezane za hidropotencijal – HE Bileća, HE Buk Bijela, HE Paunci i HE Bistrica ušli su u posljednju fazu pripreme za početak gradnje, dok je HE Dabar već u početnoj fazi izgradnje. Ukupna vrijednost ovih projekata je oko 1,5 milijardu KM. Elektroprivrede RS u četverogorišnjem periodu ima ambiciozan plan koji podrazumijeva dostizanje nivoa svih investicija u energetsku infrastrukturu od oko 3,5 milijardi KM.

Najznačajniju prepreka za punu implementaciju projekata trenutno predstavlja nedostatak građevinske operative koja je licencirana i ima iskustva u izvođenju energetskih postrojenja. Vlatković je istakao da u regiji Zapadnog Balkana ne postoje ovakve kompanije, te da su i kapaciteti međunarodnih izvođača limitirani.