Održana druga ReForum konferencija pod nazivom “Uloga civilnog društva u procesu odlučivanja i priključivanja EU”. Učesnicima su se obratili gospođa Snježana Ivandić-Ninković, gospodin Goran Žeravčić i gospođa Maja Rimac-Bjelobrk. Događaju su prisustvovali predstavnici državnih institucija, organizacija civilnog društva, te predstavnici međunarodnih organizacija u BiH.
Više
Dana 28. 01. 2016. godine u kino sali „Kriteriona“ održana je konferencija ReForum: poboljšanje poslovnog okruženja u organizaciji sarajevskog think tanka Centar za politike i upravljanje (CPU). CPU je ugostio šestero izuzetno zanimljivih predavača iz različitih branši: poslovni svijet predstavljali su poduzetnici Edin Mehić i Amna Popovac, ispred Vijeća stranih investitora govorila je izvršna direktorica Sanja Miovčić, privatni, ali i javni medijski sektor predstavljali su urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović i direktor novinske agencije FENA Faruk Borić, a kao predstavnik uspješne lokalne uprave prisutnima se obratio načelnik Tešnja Suad Huskić.
Više
Nakon provedenih zagovaračkih aktivnosti CPU-a, na 34. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održanoj 9. decembra 2015. godine, Vijeće ministara BiH je dalo saglasnost za formiranje Ureda za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu komunikacija i prometa. Ovim je BiH korak bliže početku primjene elektronskog potpisa i uspostavljanju elektronskih servisa u javnoj upravi.
Više
Tim Centra za politike i upravljanje u proteklom je periodu vrijedno radio na kreiranju monitoring platforme pod nazivom Reforma.ba, sa ciljem da javnosti pruži cjelovitu sliku toka i dinamike provedbe socio-ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini. Želimo vas obavijestiti da je platforma pokrenuta i dostupna javnosti, te vas pozivamo da sa nama pratite napredak implementacije Reformske agende 2015 - 2018 koju je bosanskohercegovačka vlast usvojila u julu 2015. godine.
Više
Iako bivše jugoslovenske zemlje, nakon Titovog „ne“ Staljinu, nikada sebe nisu gledale kao dio Istočnog bloka, čini se da su, u ekonomskom smislu najduže od svih bivših socijalističkih republika ostale „iza željezne zavjese“. Usporedba sa nekadašnjim planiranim ekonomijama koje su, nakon pada Berlinskog zida i mučne tranzicije, doživjele snažan razvoj može ponuditi neke važne pouke za Bosnu i Hercegovinu.
Više
Ukoliko se nastavi sa radom u donošenju pratećeg seta reformskih mjera, ovaj će mali, ali vrlo značajan korak ka evropskim integracijama itekako napraviti razliku samo ako, za nadati se je, ne bude i posljednjim. Pri tome, važno je imati na umu i mogućnost da se Zakon o radu u budućnosti amandmanski dopunjava kako bi se dobila njegova najbolja verzija – na ovim će amandmanima i predstavnici vlasti i opozicija polagati popravni ispit.
Više
Jedna od ključnih stavki reformske agende u Bosni i Hercegovini jesu i nužne poreske reforme odnosno izmjene politika u poreskim opterećenjima rada. Preciznije, Sporazum za rast i zapošljavanje sugerira da se troškovi rada u BiH sa postojećih 40% moraju smanjiti na prihvatljivih 35%, prihvatljivih za tranzicijske ekonomije u evropskim okvirima. Koji su ključni koraci u smanjenju doprinosa?
Više
Centar za politike i upravljanje objavio je novu analizu pod nazivom "Inicijalno obrazovanje predmetnih nastavnika na Univerzitetu u Sarajevu" uz prateću infografiku.
Više
Javne rasprave o obrazovanju u bosanskohercegovačkom javnom prostoru veoma su rijetka pojava. No i kada do njih dođe, obično usljed nekog 'skandaloznog' ekscesa – dominiraju iznošenje slabosti i nedostataka, analiziranje sveprisutnih problema, uz gotovo nimalo preporuka za poboljšanje.
Više
Kao nastavak aktivnosti u okviru programa "Promoviranje političke odgovornosti", Centar za politike i upravljanje organizirao je okrugli stol pod nazivom "Pričamo o ekonomiji: reforma poreske politike", koji je održan 12. 3. 2015. godine u hotelu Evropa u Sarajevu. U tematskom fokusu bila je poreska politika i potreba njene reforme u cilju ekonomskog rasta i zapošljavanja.
Više
Početak novog mandatnog perioda prilika je da se usaglase stranačke razlike i postignu kompromisi ključni za ekonomski napredak zemlje, a jedno od pitanja oko kojih se budući donosioci odluka moraju složiti jeste dobro osmišljena i provediva poreska reforma koja je preduslov za poboljšanje poslovnog okruženja.
Više
Centar za politike i upravljanje učestvovao je u multisektoralnoj radionici Mreže kao focal point sektora Rad i zapošljavanje.
Više
Infografika na sažet način prikazuje podatke iz analize "Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapošljavanja", te nudi preporuke za poboljšanje aktuelnog stanja.
Više
Centar za politike i upravljanje je 10. i 11. jula učestvovao u radu radionice za razvoj Programa za Regionalni dizajn inkubator, u organizaciji Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).
Više
Infografika "Pregled stanja kreativnih industrija u Bosni i Hercegovini" ukratko prikazuje značaj kreativnog sektora za BiH ekonomiju, najveće prijetnje za kreativni sektor, te izdvaja primjer BH kinematografije kao pozitivan primjer uspjeha.
VišeAnaliza istražuje mogućnost implementacije tri modela e-servisa (e-registri za preduzeća i e-uprava), te daje preporuke o tome koji bi od njih za Bosnu i Hercegovinu bili najpovoljniji i najefikasniji.
DetaljiObrazovne institucije su prepoznale da su upravo nastavnici najvažniji faktor postignuća učenika i kvaliteta obrazovnog sistema u cjelini. Međutim, kreiranje jedinstvenog modela nastavničkih kvalifikacija koji bi obuhvatio sve inicijalne kompetencije, veliki je izazov i za ekonomski naprednije države sa daleko uređenijim obrazovnim sistemom nego što je Bosna i Hercegovina.
DetaljiPrivatizacija telekom operatera je politička odluka, stoga je rasprava pozicije i opozicije po ovom pitanju bila izuzetno oštra. Dok su jedni zastupali stanovište da treba privatizirati svu državnu imovinu, drugi su bili za nešto umjerenije modele poput postupne privatizacije, ili privatizacije samo dijela državne imovine. Ipak, dok se profit i vrijednost telekom operatera u većinskom vlasništvu Federacije BiH konstantno smanjuje, vrijeme je da vlasti odgovorno pristupe promišljanju o privatizaciji i liberalizaciji telekomunikacionog tržišta.
DetaljiCilj ove analize je da uporedi promjene koje su evidentirane u poziciji konkurentnosti Bosne i Hercegovine prema tri najpopularnija indeksa globalne konkurentnosti u periodu između 2010. i 2014. godine u odnosu na druge države regije. Države koje su se ozbiljno posvetile razvijanju konkurentnosti svojih firmi i prilika za investiranje, posebnu pažnju poklanjaju faktorima koji utiču na razvoj preduzetništva.
Detaljiread more
read more
read more
read more
