Još jedna šansa za uklanjanje barijera u poslovanju obrtnika

Na nastavku 12. sjednice koja je zakazana za 9.9.2021., delegati Doma naroda Parlamenta FBiH će se izjašnjavati o Prijedlogu zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH (zbog dugog imena, u nastavku Zakon), te ostaje nada da će 30 delegata dati podršku ovom Zakonu i obradovati svakoga ko ima obrt ili ga želi otvoriti. Na 12. sjednici Domu Naroda održanoj 29. jula ove godine delegati se nisu izjašnjavali o ovom pitanju, jer je podrška za ovaj Zakon bila nesigurna, a zbog činjenice da veliki broj delegata nije došao na sjednicu, te zbog nejasnoća oko pitanja da li će se obrt moći prodati nakon usvajanja novog Zakona (o tome kako će biti moguće prodati obrt čitajte više klikom OVDJE).

Ponovićemo da su još 2015. godine počele pripreme i započet je proces donošenja novog Zakona, da je prošao javnu raspravu i komentare svih zainteresovanih strana, kao i da je već dobio podršku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 2019. godine i 5. jula ove godine. Na žalost, u februaru 2020. godine u Domu Naroda nije dobio potrebnu većinu, te ostaje bojazan da će Zakon ponovno pasti na ovoj sjednici Doma naroda.

Porazno i trivijalno je da je glavni razlog za neusvajanje Zakona 2020. godine činjenica da se čak 16 od 58 delegata u Domu naroda (više od četvrtine) nije pojavilo na sjednici. Od prisutna 42 delegata, za Zakon je glasalo 29 delegata, 8 delegata je bilo protiv, a 5 suzdržanih, što znači da je za usvajanje nedostajao samo 1 glas „za“, kako bi se osigurala potrebna većina od 30 glasova. Na 12. sjednici održanoj u julu ove godine ponovo je bilo pristutno samo 42 delegata, a do trenutka kada se trebalo glasati o Prijedlogu, u sali je ostalo tek 40 delegata. Stoga je izjašnjavanje odloženo za nastavak sjednice.

Ne zaboravite, kada u nastavku pročitate koje su prednosti novog Zakona, kontaktirajte delegate u Domu naroda iz svog kantona, kako bi od njih zahtijevali da obavezno prisustvuju sjednici na kojoj će se glasati o Zakonu, te kako bi se osiguralo da 50.000 obrtnika u FBiH radi bez barijera i s više sigurnosti, kao i da se u obrtništvo može ući bez nepotrebnih ograničenja.

Ovo su najznačajnija unapređenja koje donosi novi Zakon

1. Omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika

Ovo u praksi znači da će obrtnici moći dobiti carinski broj, a time će biti u mogućnosti da uvoze repromaterijal i izvoze svoje prozivode. Samom činjenicom da više neće morati koristsiti posrednike, cijena tog dijela poslovanja će biti značajno niža.

2. Po prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme (ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte)

U vrijeme kada je znanje dostupno na dlanu, doslovno u našim pametnim telefonima, te kada svaka osoba može sama da nauči da radi mnoge poslove, pa i da od svog hobija započne zarađivati, mi živimo u realnosti u kom zakonsko rješenje kaže da samo osoba sa završenom „drvnom školom“ može biti stolar, s „ugostiteljskom“ kuhar, a IT usluge pružati samo osoba koja je završila elektrotehničku, IT smjer gimnazije ili neki IT fakultet. Ako novo zakonsko rješenje prođe Dom naroda, ukida se "licenciranje" za registraciju obrta, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registruju željeni obrt, pa ćete bez nepotrebnih administrativnih prepreka moći otvoriti obrt iz djelatnosti koju znate raditi i za koju neko želi da vas plati, bez obzira da li je to restoran, web ili grafički dizajn, pisanje različitih sadržaja, audio/video produkcija, restauracija namještaja ili farbanje/oslikavanje zidova... Dok god ne mislite preko noći postati doktor ili advokat (posebni propisi još uvijek važe), započinjanje poslovanja će vam biti mnogo lakše i niko vam neće tražiti „validnu diplomu“.

3. Skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta

Registracija i zatvaranje obrta u FBiH je i sada značajno brže nego registracija firme (d.o.o.), ali registracija još uvijek može potrajati, pa na izdavanje Rješenja o početku obavljanja djelatnosti „preduzetnik u pokušaju“ može čekati od 1 do 10 dana. U RS organ (opština) ima rok za izdavanje rješenja od 2 dana, a takva je odredba i u Prijedlogu zakona u FBiH – ograničen je rok za izdavanje rješenja, pa ćete rad moći početi samo 2 dana nakon predavanja dokumentacije. Po prvi put su uvedene i mjere sankcija za odgovorna službena lica, ako u propisanom roku ne donesu rješenje. Dakle, građani više nisu bespomoćni i osuđeni na čekanje i dobijaju kontrolu nad radom službenika.

4. Pri registraciji se prikuplja manje papirologije

Trenutno, da bi otvorili obrt u FBiH morate pokucati na 12 (ili 13 vrata) i to na 8 (ili 9 adresa) – po redu odlaska: centar za socijalni rad, dom zdravlja, sud za prekršaje, porezna uprava, općina, pečatoreznica, CIPS, banka, distributer fiskalnih sistema, UINO - opciono, dok se u RS morati pokucati na 7 (ili 8 vrata), na 6 ili 7 adresa, po redu odlaska: porezna uprava, sud za prekršaje, opština, pečatoreznica, banka, distributer fiskalnih sistema, UINO – opciono[4]. Novim je rješenjem u Prijedlogu zakona omogućeno da službenici pribavljaju dokumentaciju po službenoj dužnosti, tako da ćete u FBiH imati isto ili manje stvari za obaviti nego u RS. Time ćete uštedjeti vrijeme, novac i nerve.

5. Ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika

Obrt nije pravno, već fizičko lice. Stoga ne može odgovarati ulagačkim kapitalom, jer iako ima ID broj od porezne uprave, za poslovanje obrtnik odgovara svom svojom ličnom imovinom, što znači da mora biti mnogo oprezniji u toku poslovanja i biti oprezan u planiranju poslovanja i zaliha novca za izmirenje obaveza obrta. Ukoliko se ipak obrtniku desi greška i ošteti stranku/klijenta, po trenutno važećem Zakonu, sve što ima na svoje ime može postati predmetom ovrhe. Novim rješenjem u Prijedlogu zakona izvršenje je ograničeno, tako da imovina koja je potrebna za život i poslovanje ne može biti dio izvršenja – dakle ne mogu vam uzeti krov nad glavom i alat za rad.

6. Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta

Po trenutnom Zakonu, ako uđete kod sajdžije, auto mehaničara ili u neku drugu uslužnu radnju, možete dobiti uslugu (popravke), ali ne i kupiti rezervni dio. Naravno, vi kao klijent očekujete punu uslugu (nećete bateriju ili kaiš za sat kupovati u trgovini – gdje se to uopšte kupuje?, pa to nositi sajdžiji). Da bi vam omogućili adekvatnu uslugu, obrtnici ulaze u „prekršaj prodaje“, zbog toga često dobijaju kazne ako ih „uhvate“ sa izloženom robom, ali istovremeno nikada ne izdaju račun za prodatu robu, pa je nepovjerenje kupaca prema takvoj robi bespotrebno, ali često, a u biti je neizdavanje računa posljedica zakonskih ograničenja. Novim rješenjem vlasnik uslužne djelatnosti će moći legalno nabaviti rezervni dio, te će Vam ga moći prodati i za to uredno izdati fiskalni račun. Time će se pored manjeg prostora da inspekcije redovno kažnjavaju obrtnike, smanjiti i siva ekonomija na koju su obrtnici prisiljeni nelogičnim zakonom.

7. Omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima nediskriminatorno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja

Prema trenutnom Zakonu, samo osobe koje su zaposlene i one koje su otišle u „punu penziju“ mogu registrovati obrt kao dopusnku djelatnost koja osobi omogućava jeftino vođenje poslovanja (do 2h rada na dan), jer niste dužni obračunavati i plaćati doprinose, a ni „prekidati“ penziju. Novim rješenje će sve osobe u penziji moći registrovati dopunsku djelatnost, čak i ako nisu penziju stekle sa 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.

8. Predviđen je obrtni registar

Obrtni registar je informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima. Njime će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta (FMRPO). Registar će sadržavati podatke o obrtnicima i licima koja obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i biće obavezan. U Federaciji BiH trenutno ima oko 51 hiljada aktivnih obrta, ali trenutna je evidencija obrtnika loša i nije moguće sa sigurnošću znati koliko tačno obrtnika posluje u FBiH.

9. Bolje je definisano ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta

Ove je dopuna na Prijedlog koji je pao u 2020. godini. Novi Prijedlog je u članu "Članovi zajedničkog domaćinstva" preciznije difinisao da "Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu" (dopunjeno - precizirano). Za pomaganje obrtniku tokom bolovanja, odmora ili službenog putovanja, članovi domaćinstva će s obrtnikom morati potpisati ugovor o djelu, a to je jedna od stvari koja se propisuje drugim zakonskim rješenjima, poput Zakona o radu.

10. Prestanku obrta po sili zakona

Na osnovu zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, ako se utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak, obustavi obrt duže od 6 mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako obrtnik duže od 6 mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, obrt će biti ugašen po sili zakona. Na prijedlog delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH precizirano je da prestanak obrta po sili zakona utvrđuje nadležni organ (opština) rješenjem. Dakle, ako obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kog razloga, njegov će se obrt ugasiti po sili zakona, bez da on treba ili mora to učiniti.

11. Nema više obaveze izdavanja obrtnice kao isprave

Ova isparava (tj. ove, „mala“ i „velika“ obrtnica) je obavezna po trenutno važećem Zakonu, ali se zbog tehničkih prepreka uopšte nije izdavala. Njeno ukidanje rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na postojeći Zakon. I ne, to nije „diploma obrtniku“ kako neki tvrde, obrtnicima je dovoljna obaveza isticanja rješenja porezne uprave sa ID brojem.

12. Članarina odnosno visina članarine Obrtničkoj komori je umanjena u odnosu na važeći Zakon

Članarina se ne može propisati u iznosu većem od 0,5% od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu (prosječne neto plate u FBiH) koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija (u skladu sa postojećim Zakonom iznos je 1%), ali je u odnosu na prethodni Prijedlog koji je pao u februaru 2020. godine povećana sa 2 KM, na max ≈5 KM).

Visinu članarine i način raspodjele iste utvrđuje Obrtnička komora Federacije BiH svojom odlukom (nema razlike u odnosu na važeći Zakon, ali ima u odnosu na prethodni Prijedlog, kada je visina bila propisana Zakonom (2 KM).

13. Pored vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine.

ZABUNA OKO PRODAJE OBRTA

Ovim Zakonom je eksplicitno definisano da se obrt može prepustiti samo članu porodice. No, ako želite prodati obrt, tu mogućnost definiše Zakon o obligacionim odnosima i ista je definitivno moguća, a u skladu s sličnim odredbama se ista vrši u Republici Srpskoj za samostalne preduzetnika (kako se tamo definišu obrti). Obrt sa svom tradicijom obrta (brendom), ćete moći prodati ako zaštitite ime obrta kao žig pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Tako ćete, uz recepte ili metodologiju rada, sredstva za rad, nekretnine, poslovne konekcije i ostale opipljive vrijednosti koje posjedujete kao fizičko lice, kupoprodajnim ugovorom moći prenijeti i pravo na korištenje zaštitnog znaka i tradicije koja ide uz taj znak. Na taj način ćete se moći povući iz posla i prodati nekom svu vrijednost svog obrta kao uspostavljenog lokalnog brenda, čime će se izbjeći gubljenja vrijednosti brenda i gubljenje tradicije poslovanja.

Na kraju, novi Zakon je izuzetno dobar i bez obzira što prodaju obrta čini nešto skupljim poduhvatom (zbog cijene koštanja registracije žiga), vrlo je važno usvojiti ga kako bi obrtnici počeli uživati koristi koje bi dobili usvajanjem i brzom primjenom zakona.

Ne zaboravite da kontaktirate svoje predstavnike u Domu naroda. Ovo je link na listu i kontakte svih delegata u Domu naroda: https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=6

Autor: Adis Muhović