ponedjeljak, 23. septembar 2013.
Kao posljedica pada nataliteta od 2004. godine broj upisanih učenika u osnovne škole u Bosni i Hercegovini posljednjih deset godina smanjio se za približno 20%. Istovremeno je, međutim, broj nastavnika povećan za 10%. Time se prosječan broj učenika u razredu smanjio sa 23.2 na 19.7, što je rezultiralo povećanjem jediničnih troškova, odnosno troškova po učeniku. Kako su izdaci za obrazovanje distribuirani u omjeru 90:10 (90% za plate, a 10% za druge troškove), efikasnost obrazovnih investicija je značajno smanjena.
Dok se manji broj učenika u razredu uobičajeno uzima kao pretpostavka povećanja kvaliteta nastave i često nailazi na podršku roditelja, nastavnika i javnosti, cilj ove analize je da razmotri stvarne efekte manjih razreda, prikaže moguća ograničenja, te predloži efikasnije mjere za poboljšanje kvaliteta nastave.
Dva najpoznatija međunarodna istraživanja - TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) i PISA (Programme for International Student Assessment) - kao i brojna naučna istraživanja su pokazala da ne postoji korelacija između veličine razreda i kvaliteta nastave. S druge strane, istraživanja upućuju na to da je kvalitet nastavnog osoblja presudan faktor u poboljšanju učeničkih rezultata.
U skladu s tim, ova analiza predlaže nekoliko koraka u cilju zaustavljanja smanjenja prosječne veličine razreda u BiH, te ukazuje na potrebu promjene fokusa, odnosno njegovo preusmjeravanje na stručnost i kvalitet nastavnika kao pretpostavke kvalitetnijeg obrazovanja.
Bosna i Hercegovina se prema rezultatima TIMSS-a iz 2007. godine nalazila među zemljama nižeg i srednjeg nivoa međunarodnog kvaliteta obrazovanja. Uvažavanjem preporuka iz priložene analize bi se stvorio osnov za unapređenje bosansko-hercegovačkog obrazovnog sistema.
Čitavu analizu možete preuzeti ovdje.
