Odgovor na krizu:  Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH

Panel 1: Telekomunikacije – strateška perpektiva

Koji su ključni globalni i regionalni trendovi koji utječu na razvoj telekomunikacijske industrije?

-sažetak prezentacija-

Nedavno je u organizaciji Centra za politke i upravljanje, a uz podršku Centre for International Private Enterprise (CIPE) iz SAD-a održana konferencija pod nazvom “Odgovor na krizu:  Maksimiziranje doprinosa telekom operatera ekonomskom oporavku i digitalnoj transformaciji u BiH“. Na prvom panelu ove konferencije, imali smo priliku čuti izlaganja o globalnim trendovima u ovom sektoru, izazovima vezanim za smanjenje sigurnosnih rizika od malignih djelovanja i nepovjerljivih dobavljača u telekomunikacijskoj infrastrukturi, te priritetima SAD-a u tom kontekstu, EU perspektvi digitalne trnasformacije i razvoja sektora, trendovima i izazovima sa kojima se susreću telekomi, operateri i vlade u regionu i BiH, te mogućim odgovorima na te izazove. U nastavku dokumenta nalazi se sažetak svih izlaganja sa ovog panela. Prezentovane informacije trebaju dopirinijeti boljem razumijevanju globalnog okuženja, te izazova i prilika u tom kontekstu, a u cilju donošenja pravoremenih strateških odluka u domeni razvoja sektora telekomunikacija u Bosnia i Hercegovini.

U radu prvog panela uzeli su učešće sljedeći panelisti:

• Terry Halvorsen, generalni menadžer za klijente i rješenja za Federalni i javni sektor, IBM US
• Paul Harrison, v.d. direktora, Odjel za međunarodne komunikacije i informacije, Državni sekretarijat SAD
• Philippe Gerard, savjetnik za jačanje kapaciteta i kooperaciju sa trećim zemljama, Generalni sekretarijat za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije, Evropska komisija
• Sanja Ribar, regionalni senior menadžer za telekome, Ernst & Young

Svjetski trendovi u telekomunikacijskoj industriji

Terry Halvorsen, generalni menadžer za klijente i rješenja za Federalni i javni sektor, IBM US

 Promjene u sektoru telekomunikacija su u danšnjem vremenu su vođene  tehnološkim napretkom u komercijalnom sektoru, kako u SAD -u, tako i na međunarodnom planu. U prošlosti, čak i u SAD-u, su državne kompanije upravljale komunikacijama, a sada se ovim sektorom upravlja na osnovu partnerstva između vlada i komercijalnog sektora. Za to postoje tri ključna razloga:

• Napredak tehnologije u komercijalnom svijetu kreira mnogo veće mogućnosti za razvoj sektora
• Nove komercijalne tehnologije omogućavaju povećanu sigurnost u sektoru.
• Cijene koje se postižu u komercijalnom sektoru općenito su niže zbog konkurentnog okruženja.

Komercijalni sektor je agilniji u donošenju novih tehnologija na tržište, jer vlade moraju slijediti mnoge važne propise koji usporavaju procese. To ne znači da države nemaju ulogu u upravljanju ovim sektorom, ali se ta uloga se sve više temelji se na aktivnom učešću u partnerstvima s privatnim sektorom.

Naravno da I dalje postoje područja u kojima je država igra dominantnu ulogu, kao što je upravljanje  spektrom frekvencija, koji je svakako ograničen. Na državi je da utvrdi kako će se koristiti taj spektar na najefikasniji način. Države moraju sačuvati dio spektra za svoje odbrambene i operacije u sferi sigurnosti. Države trebaju imati jasna pravila i propise o tome kako komercijalni sektor podržava te operacije kada je to potrebno. Država također mora obratiti pažnju na cijene usluga i telekomunikacijske opreme, kako bi osigurala da građani i kompanije imaju adekvatne koristi od napretka ovoj  industriji. Konkurencija u ovoj industriji vodi ka najboljim mogućim cijenama.

Jedan od bitnih trendova u ovom sektoru je ubrzan razvoj novijih mreža i tehnologija poput 5G. Implementacija 5G tehnologije ekonomski će se vrlo brzo isplatiti. Primjena 5G -a u mrežama privući će najbolje tehnološke inovatore jer oni traže veliku brzinu, manje kašnjenje i poboljšanu sigurnost. To također dovodi do sve napretka u obasti istraživanja i razvoja u različitim sektorima. Ogromna je ekonomska dobit od napredne telekomunikacijske infrastrukture i drugih tehnologija poput umjetne inteligencije, hibridnih oblaka i boljih mobilnih podataka. Automatizacija značajno smanjuje industrijske troškove. Na primjer, zemlje bi mogle uzgajati više hrane jer pomoću 5G -a i senzora možete vrlo precizno kontrolirati vodu, temperaturu tla, mjeriti koliko je vode potrebno usjevima, što može povećati proizvodnju za 20%.

S ekonomskog aspekta, sistem 5G je izuzetno atraktivan vladama. Ako ne postoji stara infrastruktura, prelazak na 5G sistem može biti brz uz niske troškove, jer ne morate koristiti starije sisteme. Vlada mora donositi odluke o napuštanju zastarijelih sistema. Ovo bi mogla biti teška odluka s obzirom na kompromise koje treba postići između održavanja kvalitetne usluge i koliko dugo treba snositi troškove starih sistema? Vlade nastoje osigurati da svi imaju bolji kvalitet usluga prelaskom na 5G tehnologiju, ali bi htjeli izbjeći prekide u pružanju usluga.

Prije pandemije postojao je trend da i preduzeća i vlade postaju sve mobilniji u pružanju svojih usluga. Pandemija nas je natjerala da postanemo još agilniji. Zemlje koje su razvile napredne mreža mogle su efikasnije odgovoriti na pandemiju, ograničiti negativne posljedice na ekonomiju, te doprinijeti novim ekonomskim i poslovnim aktivnostima u novom, mobilnom okruženju.

Nedavno su se u Sjedinjenim Državama preduzeća počela djelimično vraćati svoja u fizička okruženja. Ipak, gotovo svaka kompanija sada uključuje veću mobilnost u svoj rad, pa radna snaga ne mora biti u potpunosti na jednoj lokaciji. Ovaj trend utječe na smanjenja troškova održavanja transportne infrastructure, te se smanjuje potrebno vrijeme za putovanja na posao. S druge strane, to zahtijeva nastavak ulaganja u telekomunikacije.

Tokom pandemije je postalo jasno da telekomunikacijska industrija sve veči utjecaj na za budućnost i rast svake zemlje i gotovo svakog preduzeća. Također, dokazano je da su podaci najvrednije bogatstvo nacija, vrijednije od zlata, platine ili nafte. Stoga bi vlade trebale uložiti značajne napore da obezbijede viskok stepen sigurnosti tih podataka kako bi građani i industrija imali povjerenje u privatnost podataka, a vlade zaštitile svoje ključne funkicje, kao i izborne procese.

Razumijevanje i smanjenje rizika od malignih aktera i nepovjerljivih dobavljača u telekomunikacijskoj infrastrukturi

Paul Harrison, v.d. direktora, Odjel za međunarodne komunikacije i informacije, Državni sekretarijat SAD (U.S. Department of State)

Globalno, Sjedinjene Države promoviraju vibrantnu digitalnu ekonomiju koja će omogućiti građanima svih zemalja koristi od tehnološkog napretka u bežičnim mrežama. Transformativne mogućnosti, dolaze sa tehnološkim napretkom, posebno 5G, te mogu imati značajan utjecaj na svaki segment naših života. Nove tehnologije imaju značajan utjecaj na ključnu infrastrukturu, poput transporta, distribucije električne energije, telemedicine, obrazovanja, finansija. U tom kontekstu, sigurnost ovih mreža je veoma bitna, te je od ključne važnosti osigurati da komunikacijska oprema i softver u mrežama neće ugroziti nacionalnu sigurnost, privatnost ili ljudska prava.

Povjerenje ne može postojati tamo gdje su dobavljači telekomunikacija podložni autoritarnim režimima, poput Narodne Republike Kine, koja nema nezavisno sudstvo i vladavina zakona u sferi zaštite kompanija ili potrošača. Zabrinuti smo jer Narodna Republika Kina koristi veličinu svog tržišta, dominaciju u međunarodnim lancima nabavke i centraliziranu kontrolu nad ekonomskim aktivnostima za postizanje političkih ciljeva.

Sjedinjene Države su posvećene radu sa saveznicima na promociji otvorenog, interoperabilnog, sigurnog i pouzdanog interneta, te razvoju novih tehnologija u skladu s našim zajedničkim demokratskim vrijednostima. Vlade, telekomunikacijski operateri i korisnici mreže moraju dati prioritet sigurnosti pri izgradnji mreža. Osim toga, zemlje trebaju imati sistem koji će osigurati potpuno isključenje nepouzdanih dobavljača iz procesa nabavki opreme i softvera bez obzira na njihovo porijeklo.

Na domaćem planu, Sjedinjene Države razvijaju zakone poput Zakona o čipovima, programe poput podrške Nacionalne naučne fondacije za istraživanje i razvoj, te aktivnosti poput nedavnog Izvršnog naloga o američkim lanacima nabavke kako bi se osiguralo da su samo pouzdani dobavljači prisutni u našim mrežama. Nedavna studija Brandenburškog instituta za društvo i sigurnost procijenjuje skrivene troškove korištenja nepouzdanih, dobavljača kao veoma visoke. I ako ti troškovi kratkoročno izgledaju niski.

Sjedinjene Države rade sa svojim saveznicima na podršci konkurentnijem globalnom tržištu pouzdane komunikacijske opreme i usluga kako bi se povećala raznolikost dobavljača i tržišna konkurencija radi smanjenja troškova i poboljšanja sigurnosti. Ovo uključuje podršku za otvorene, interoperabilne pristupe, poput otvorenih radio -pristupnih mreža. Ohrabrujemo zemlje da nam se pridruže u našim naporima u ovoj oblasti. U 2019. godini Sjedinjene Države su usvojile Strategiju za zaštitu 5G tehnologije, a mi nastavljamo rad u tim područjima pod Bidenovom administracijom. Radimo na razvoju inovacija i osiguravamo da su naši lanci snabdijevanja pouzdani i otporni.

Tehnologija je danas u središtu globalne konkurencije. Naš pristup je da sarađujemo sa Kinom gdje možemo i da se takmičimo gdje moramo. Cilj Narodne Republike Kine je potkopati našu demokratsku viziju svijeta, gdje su Internet i telekomunikacije upravljane od strane zainteresiranih strana, a ne autoritarnim konceptom centralizovanog upravljanja od strane države. Sigurnosni izazovi Sjedinjenih Država idu mnogo šire od industrijske ili političke špijunaže. Nepouzdani dobavljači poput Huaweija i ZTE -a daju mogućnost Kineskoj Komunističkoj Partiji da ugrozi ili iskoristi ključne aplikacije i infrastrukturu, te omogući tehnološki napredak kineskoj vojsci. Kineski Zakon o obavještajnim poslovima propisuje da svaka organizacija ili građanin moraju pomagati i surađivati ​​u nacionalnom obavještajnom radu i čuvati tajnost svih obavještajnih poslova kojih su svjesni.

U maju 2019. godine 30 zemalja se prihvatilo tzv. Praške principe za cyber sigurnost, prepoznavajući rastuće prijetnje i rizike u telekomunikacijiama, kako na tehničkom, tako i na netehničkom nivou. Stoga je neophodno sprovoditi odgovarajuće procjene rizika, dovoljno široke da uzmu u obzir društvene i pravne okvire, odgovornost, poštivanje vladavine prava i prošlo ponašanje pojedinih korporacija. Nakon potpisivanja Praških principa, Sjedinjene Države su potpisale zajedničke deklaracije i memorandume o razumijevanju o saradnji u oblasti 5G sa 14 zemalja i jurisdikcija, uključujući Kosovo, Sjevernu Makedoniju. Sloveniju, Slovačku i Albaniju. Pozivamo Bosnu i Hercegovinu da razmotri potpisivanje ovakvog memoranduma o sigurnosti 5G mreža sa Sjedinjenim Američkim Državama.

EU 5G Security Toolbox je sličan dokument koji daje pregled najboljih praksi u sferi sigurnosti 5G mreža.  Australija, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo su implementirali propise koji su u skladu sa zaključcima konferencije u Pragu.

Privatni sektor prati inicijative javnog sektora u ovoj oblasti. Pouzdani pružatelji usluga kao što su Ericsson i Nokia razvijaju nova tehnička riešenja. Operateri mobilnih mreža poput Vodafona, Deutsche Telekoma i Telefonice se otvaraju za nove učesnike na tržištu, kako bi na tržište donijeli više sigurnosti i ekonomičnosti.

EU i SAD su se obavezale da će podići razinu ambicija vezanih za transatlantsko partnerstvo, uključujući nedavno osnivanje Vijeća za trgovinu i tehnologiju, koje će uključivati ​​radnu grupu za sigurnost i konkurentnost ICT -a. Sjedinjene Države i Europa prepoznaju razvoj tehnologije kao pokretača progresa, širom svijeta. I ako ponekad imamo različite pristupe u reguliranju industrije, posvećeni smo da naši sistemi budu komplementarni i bez barijera. Oba sistema dijele iste temeljne vrijednosti demokratije, poštivanja vladavine prava i ljudskih prava.

Postoji nekoliko različitih instrumenata s kojima su SAD angažirane širom svijeta u ovoj oblasti. Na primjer, Partnerstvo za digitalnu cyber sigurnost i povezivanje - DCCP je program zasnovan na pristupu vladi kao cjelini kako bi se zemljama pomoglo da razviju svoj okvir za reguliranje raspodjele spektra, te razvoj 5G mreže. U zavisnosti od potreba zemlje, DCCP obezbjeđuje sredstva za angažovanje stručnjaka ili obuku. Na primjer, pretpostavimo da postoji planirana aukcija 5G spektra. U tom slučaju možemo osigurati stručnjake koji će pomoći u strukturiranju aukcije na transparentan način, kako bi se osigurale najbolji ekonomski efekti, te minimalizirali sigurnosni rizici.

Druge opcije uključuju EXIM fiainsiranje koji zahtijeva određene američke proizvode, te Development Finance Corporation - DFC finansiranje za  projekte međunarodnih projekata. Projekti moraju biti ekonomski održivi, ​​ali u telekomunikacijama želimo biti što fleksibilniji u promicanju ne samo 5G, već i transparentnog i sigurnog razvoja ICT -a općenito. U toku su pripreme i drugih instrumenta za pomoć kompanijama. Na primjer, Uprava za razvoj trgovine SAD -a provodi program testiranja na n otvorenom poslu u Nigeriji.

Pristup Europske Unije digitalnoj transformaciji i telekomunikacijama

Philippe Gerard, savjetnik za jačanje kapaciteta i kooperaciju sa trećim zemljama, Generalni sekretarijat za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije, Europska komisija

U martu 2021. Europska komisija je predstavila viziju europske digitalne transformacije do 2030. godine kako bi osnažila preduzeća i građane u održivoj i prosperitetnijoj digitalnoj budućnosti usmjerenoj ka čovjeku. Ova vizija ima četiri ključna prioritetna područja i postavlja mjerljive ciljeve koji se trebaju postići:

• Digitalne vještine - ICT stručnjaci: 20 miliona i više rodnih konvergencija; osnovne digitalne vještine za najmanje 80% stanovništva
• Sigurna i održiva digitalna infrastruktura - Gigabit za svakoga, 5G svuda; dvostruki udio EU u globalnoj proizvodnji semikonduktura; podaci ,10.000 klimatski neutralnih visoko sigurnih rubnih čvorova; prvi računar sa kvantnim ubrzanjem
• Digitalna transformacija poslovanja - 75% kompanija u EU -u koristi Cloud / AI / Big data i financiranje kako bi udvostručio broj jednoroga u EU. Više od 90% malih i srednjih preduzeća dostiže barem osnovni nivo digitalnog intenziteta.
• Digitalizacija javnih usluga: ključne javne usluge: 100% na mreži; 100% građana ima pristup medicinskoj dokumentaciji, 80% građana koristi digitalnu identifikaciju

Europska komisija je nedavno pokrenula široke konsultacije o digitalnim pravima i principima, poput univerzalnog pristupa digitalnim zdravstvenim uslugama ili ista prava koja se primjenjuju izvan mreže trebaju važiti i na mreži.

Značajan dio agende Digitalne decenije povezan je s financiranjem. Nekoliko projekata za više zemalja se oslanja na Planove oporavaka i otpornosti I Kohezivne fondove. Ovi projekti kombiniraju ulaganja iz EU budžeta, budžeta država članica i privatnog sektora, kako bi se riješili nedostaci u kapacitetima EU -a i pružila podrška za međusobno povezano, interoperabilno i sigurno jedinstveno digitalno tržište u EU.

U trenutnom globalnom okruženju, digitalna transformacija nosi sa sobom razne izazove i rizike. EU želi promovirati pozitivan pristup kroz Digitalnu agendu koja je usmjerena na čovjeka, kako u međunarodnim organizacijama, tako i kroz bilateralnu saradnju, a kako bi osigurala sigurnost i otpornost digitalnih lanaca snabdijevanja, a isporučila globalna rješenja.

Izgradit ćemo međunarodna digitalna partnerstva kombiniranjem ulaganja iz EU -a sa Fondovima za vanjsku suradnju radi postizanja zajedničkih globalnih ciljeva. Vijeće za trgovinu i tehnologiju najnoviji je alat za poboljšanje transatlantske suradnje u tom području.

U regiji je postignut značajan napredak od pokretanja Digitalne agende za Zapadni Balkan. Sporazum o regionalnom romingu je upravo stupio na snagu i postao potpuno operativan. Pitanje je koliko se može učiniti kako bi se smanjile stope rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Postoji proces uključivanja nacionalnih regulatornih tijela za telekomunikacije Zapadnog Balkana u Tijelo evropskih regulatora za elektronske komunikacije (BEREC).

Komisija vjeruje da se može postići učinkovit i praktičan napredak u regulaciji tržišta telekomunikacija u regiji. Nastojimo vlade Zapadnog Balkana uključiti u rad Europske mreže ureda za kompetencije u oblasti širokopojasnog pristupa. Ova mreža je srce politike i razvoja širokopojasnog pristupa u evropskim zemljama. Osim toga, postoje mnoge druge inicijative, poput Sedmice kodiranja i rada na interoperabilnosti. Sve te inicijative su veoma korisne, a aktivno učešće u njima jako važno. Nadamo se da vlasti u Bosni I Hercegovini uzeti učešće u istim, gdje god to nije bio slučaj do sada.

Naravno, postoji i finansijska pomoć za sprovođenje Digitalne agende za Zapadni Balkan. Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan utvrđen je značajan investicioni paket koji će mobilizirati do 9 milijardi eura za projekte u regionu. Također, Instrument pred-pristupne pomoći uključuje mnogo sredstava za digitalizaciju. I druge inicijative poput računarstva velike snage praćene su i finansijskom pomoći.

Okvir alata EU za sigurnost 5G nudi niz sveobuhvatnih mjera za koordiniran pristup za zaštitu 5G mreža. Ohrabrujemo zemlje Zapadnog Balkana da koriste ove važne smjernice prilikom donošenja odluka u ovoj oblasti.

Na kraju, pred vašim vlastima je puno posla i čekamo da brojne reforme I napreda u obastima kao što su elektronske komunikacije i elektronskih medija, elektronskog identiteta i usluga, povjerenja u elektronske transakcije, prebacivanje na digitalne uređaje itd.

BiH u kontekstu regionalnih trendova u telekomunikacijskom sektoru: put naprijed

Sanja Ribar, regionalni senior menadžer za telekome, Ernst & Young

Pregled tržišta - Pokrivenost domaćinstava širokopojasnim internetom u BiH:

• Penetracija širokopojasnog pristupa: 94,5% aktivnih korisnika i 21,8% priključaka.
• Prosječna brzina od 43,4 Mbps
• Najviše korisnika širokopojasnog pristupa i dalje je u Kantonu Sarajevo, sa više od 30% penetracije, a slijedi Banjalučka regija sa 25%. Brčko sa 15%. Nijedna regija u BiH nema penetraciju širokopojasnog pristupa ispod 10%.

U svoju agendu Digitalne decenije, Europska komisija je uključila sljedeće stubove: vještine, infrastrukturu, digitalnu transformacija preduzeća I digitalizaciju javnog sektora. Tri glavna strateška cilja za 2025. godinu su:

• Pristup 1 Gbps za sve škole, transportna čvorišta, glavne pružatelje javnih usluga i digitalno intenzivna preduzeća,
• Pristup brzinama preuzimanja od najmanje 100 Mbp, 1 Gbps za sva europska domaćinstva, i
• Neprekidna pokrivenost 5G bežičnim širokopojasnim pristupom za sva urbana područja i glavne ceste i željeznice.

Ovo su vrlo ambiciozni ciljevi, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za neke zemlje EU-a, koje nisu uspjele postići ni prethodne ciljeve. Jedan od glavnih izazova u BiH je vezan za prosječnu brzinu koja trenutno iznosi 43,4 Mbps u, u odnosu na EU cilj od jednog Gbps. Područja na koja se treba fokusirati u budućnosti su:

• saradnja telekom operatera, vlade i regulatora,
• planiranje i razvoj mreže,
• angažman telekoma sa industrijskim vertikalama,
• digitalna transformacija telekom kompanija,
• pritisak na neto dobit
• zaštita i očekivanja potrošača

Što se tiče saradnje operatora, vlada i regulatora, ključne teme i područja uključuju licenciranje, planiranje i implementaciju mreže, planiranje i raspored spektra frekvencija, veleprodajne cijene i međusobno povezivanje, digitalne razlike i univerzalne usluge, zaštita potrošača, privatnost i zaštita podataka, neutralnost mreže , OTT propisi, računovodstveni i poreski okviri i standardi. U prethodnih pet godina, globalno je postignut značajan napredak u nekim od tih područja.

U slučaju Bosne i Hercegovine i regije, radimo analizu tržišta i trenutno provodimo računovodstveno razdvajanje i reguliranje cijena. Usluge veleprodaje, međupovezivanja i širokopojasnog pristupa jedna su od prioritetnih tema, kako globalno, tako i u regionu Zapadnog Balkana.

Bitan aspekt je utjecaj IFSR -a 16 na cijene. Ovi novi računovodstveni standardi pomiču kapitalne troškove na početak investicionog procesa, pa će cijene biti veće u prvim godinama, a niže u narednim godinama. To će dugoročno utjecati na ponderiranu cijenu kapitala na tržištu.

Nekoliko drugih regulatornih oblasti u Bosni i Hercegovini ima značajan utjecaj na konkurenciju i infrastrukturu. Prvo je nacionalna strategija. Postoje definirani ciljevi EU, ali nam nedostaje nacionalna strategija za definiranje ekonomskih ciljeva koje treba postići u Bosni i nekim drugim zemljama u regiji. Sve veći broj zemalja već ima mapu puta 5G ili nacionalnu strategiju za širokopojasni pristup.

Pitanja mrežnog planiranja i implementacije ne mogu rješavati sami operateri u izolaciji, već kroz saradnju sa svim učesnicima na tržištu.

Operateri širom svijeta se bore s novim valom kapitalnih troškova, uključuju uvođenje 4G i 5G, uvođenje fibera i visoki troškovi spektra. U ovakvom okruženju, mnogle kompanije su sočavaju sa problemima vezanim za osiguranje povrata na ulaganja i neto profitabilnosti. Regionalni trendovi u rješavanju ovog izazova uključuju:

• Trend dijeljenja mreže i dijeljenje bežične infrastrukture - Zajedničko ulaganje TowerCo, TowerCo pod kontrolom MNO -a, Independent TowerCo
• Modeliranje akumulirane imovine - saradnja između operatora i regulatora u kontekstu planiranja isključenje stare mreže i mogućnosti finansiranja u tom kontekstu
• Praćenje KPI – Uspostaljanje adekvatnih KPI uzimajui u obzir za kapacitete privrede, mreže i mogućnosti finansiranja
• Neto profitabilnost i modeli za podršku poslovnim odlukama: Identificiranje područja za optimizaciju troškova - povećanje prihoda, optimizacija troškova - mrežni troškovi, troškovi mrežne podrške i režijski troškovi.

Vlada i regulatori mogu podržati operatere u prevladavanju ovih izazova i pomoći im da svoje troškove prebace na tržišnu stranu. Na primjer, kada je u pitanju praćenje KPI -a, imamo slučajeve da vlade obezbijede dio sredstva operaterima za uvođenje nove optičke mreže. Postavljanje  vrlo strogih KPI -a o broju domova koje treba dosegnuti ili broju povezanih telefona može dati pritisak neto profitabilnost operatora. Korištenje računovodstvenih podataka o razdvajanju koristan je alat za identificiranje područja za optimizaciju troškova.

Drugi izazov je saradnja telekoma sa različitim industrijama. Industrije su u različitim fazama ulaganja u 5G i IoT, ali trebaju značajniju podršku svojih pružatelja usluga kako bi ostvarile „sljedeći val“ primjene novih tehnologija. Posebne izazove koje navode kompanije u regionu odnose se na pristupačnost infrastrukture i pokrivenost u ruralnim i prigradskim područjima. COVID-19 izazivao veću usmjerenost na digitalizaciju u svim sektorima, stavljajući telekomunikacije pod još veći pritisak da ponude adekvatna rješenja za različite industriju.

Digitalna transformacija samih telekoma nosi sa sobom izazove koje treba riješiti, kao što su:

• Potrebe potrošača za kvalitetnom mrežom i prisutpačnim cijenama
• Planiranje radne snage / Neadekvatne vještine ograničavaju razvoj analitike i AI
• Tehnologija / neusklađenost tehnologije i poslovne strategije
• Inovacije / Kapitalna ulaganja u cilju uspsotave “lakših“ operativnih modela i obeybije]enje finansiranja u tom kontekstu

Naše istraživanje o tome kako se potrošači mijenjaju pokazuje da nismo daleko od koncepta globalog potrošača, što postavlja nova očekivanja od telekomunikaciskih usluga i operatera.