Javni telekomi: Promjena ili pad

22 septembar 2018

Kategorije

DIJELI

Bhtelecom2

Od komunalne privrede, preko transporta, sve do građevinarstva, trgovine i industrijske proizvodnje, godinama su pred našim očima, jedna po jedna, u finansijske probleme i beskonačne stečajne postupke ulazile javne kompanije. Istovremeno, dok su nesposobna i nerijetko maliciozna upravljačka tijela  javne kompanije uništavala iznutra, vlasti su ih zbog kupovine socijalnog mira tretirale potpuno drugačije od privatnih, pa su one kroz godine nataložile značajan poreski dug, dok su mnogi njihovi radnici i danas u problemu sa uvezivanjem radnog staža i ostvarivanjem prava na penziju.

Ipak, mnogi su mislili da se nekim firmama takav scenario nikada ne može desiti i da će neke kompanije zauvijek ostati giganti koji suvereno vladaju tržištem. Usprkos činjenici da su sva prijašnja iskustva govorila da to uvjerenje nema uporište u činjenicama, takav je stav bio posebno jak kada su u pitanju kompanije u telekomunikacionom i energetskom sektoru. Danas vidimo da javni telekomunikacijski operateri u BiH, odnosno BH Telecom i HT Eronet kao operateri u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, već godinama bilježe značajan pad dobiti, a usluge koje nude građanima daleko su kvalitetom, brzinom, pa i cijenom u odnosu na većinu država Evrope, ali i regije.

U periodu od 2010. do 2015. godine dobit BH Telecoma je gotovo prepolovljena. Konkretno, prihodi su pali za 73,94 miliona KM. Dobit HT Eroneta se povećavala, ali je ona i dalje neznatna i neprofitabilna. U 2016. je bila u minusu 4,7 miliona KM, a u 2017. godini iznosila je tek 117.000 KM. Više je razloga lošeg poslovanja, ali uglavnom se svode ne nedovoljan rad u smislu prilagođavanja novim trendovima u industriji. Operateri u razvijenijim evropskim državama, ali i u državama regije, učinili su sve kako bi ostali konkurentni na tržištu u tehnološki sve razvijenijem svijetu. Sa telekomima u vlasništvu Vlade FBiH, međutim, to nije slučaj.

Restruktuiranje ili privatizacija

Da bi se navedeno promijenilo, jasno je da su potrebne promjene u poslovanju, ali se za njih još uvijek nije opredijelilo . U praksi su poznata dva modela – restruktuiranje, odnosno uvođenje modela korporativnog upravljanja u javne operatere prema OECD-ovim uputama, te, s druge strane, privatizacija.

Kako je ranije naglašeno, osnovni razlog lošeg poslovanja javnih preduzeća u Federaciji BiH jeste izostanak prilagođavanja usluga, njihove kvalitete i cijene, sa posljednjim trendovima na tržištu uzrokovanim ubrzanim razvojem tehnologije. Može se pretpostaviti da bi privatizacija, odnosno ulazak značajnijeg udjela stranog kapitala podstakao tehnološki napredak, odnosno razvoj novih ponuda i usluga. Također, privatno vlasništvo bi uticalo na ublažavanje trenutne neefikasnosti u poslovanju javnih preduzeća koja se ogleda u lošem omjeru prosječne plate i prihoda po radniku – u BH Telecomu i HT Eronetu na plate otpada 24,3%, odnosno 24,5% prosječnog prihoda po radniku. U HT Eronetu je već visok udio privatnog vlasništva – 49,9%, što kao posljedicu ima da je ovo preduzeće proširilo poslovanje i na područje na kojem je nekada BH Telecom imao isključivi monopol, dok BH Telecom, čijih 90% dionica posjeduje Vlada FBiH, još uvijek nije napravio značajniji iskorak na području na kojima drugi operateri imaju primat.

Privatizacija također sa sobom nosi i određen broj izazova. Prije svega transparentnost, koja treba da otkloni mogućnost zloupotrebe ili mešetarenja. U društvu u kojem je privatizacija po pravilu bila loš proces, to je vrlo značajan izazov. S druge strane, kako iskoristiti dobijena finansijska sredstva je drugo značajno pitanje. Da bi znali kako privatizirati, ne moramo ići daleko od svojih granica, jer najskoriji primjer uspješne privatizacije jednog telekoma imamo u Srbiji. S druge strane, primjer kako ne trošiti novac od privatizacije imamo u našoj državi, u Republici Srpskoj, gdje je značajan iznos dobijen u procesu privatizacije zaista imao skroman učinak.

Privatizacija, s druge strane, ima i brojne protivnike u bh. društvu. Dobar broj ljudi i danas smatra da se ova preduzeća mogu restruktuirati i vratiti u poziciju da ostvaruju značajnu dobit.

Drugo rješenje je restruktuiranje, odnosno uvođenje korporativnog upravljanja u skladu sa principima Organizacije za ekonomsku saradnji i razvoj (OECD) za uspješno i efikasno poslovanje javnih preudzeća, skrojenih kao posljedica potrebe potrošača za kvalitetnijim i jefitnijim uslugama, kao i pritiscima iz privatnog sektora koji potražuju poštenu tržišnu utakmicu.

Prema ovim principima, država treba redovno vršiti reevaluaciju opravdanosti državnog vlasništva nad određenim preduzećem, upravljati preduzećem na transparentan i odgovoran način sa visokim stepenom profesionalnosti i efikasnosti, uspostaviti zakonodavni okvir koji osigurava jednake uslove na tržištu javnim i privatnim preduzećima, osigurati jednaka prava i jednak pristup informacijama svim vlasnicima preduzeća, bilo privatnim ili javnim, te iznijeti očekivanja i u potpunosti priznati odgovornost preduzeća koje ima prema svim zainteresovanim stranama. Također, javna preduzeća moraju biti podvrgnuta istom nivou nadzora kao i druga, privatna preduzeća, a odbori javnih preduzeća moraju biti odgovorni za svoje postupke.

Sveobuhvatna reforma potrebna je za ovakve promjene unutar preduzeća. Bilo privatizacija ili restruktuiranje, jasno je da su određene promjene neophodne, kao i da se preduzeća, odnosno Vlada FBiH kao njihov vlasnik, moraju što prije odlučiti za jedno od mogućih rješenja i započeti sa njegovom implementacijom. Odluci bi mogla pomoći due diligence analiza, odnosno operativna i finansijaska procjena vrijednosti BH Telecoma i HT Eroneta započeta u maju ove godine. Na ovu analizu obavezala se Vlada FBiH u okviru Aranžmana sa MMF-om. Ona bi trebala ukazati na nedostatke u poslovanju dva operatera u većinskom vlasništvu FBiH, te ukazati na najefikasnije rješenje – restruktuiranje ili uvođenja stranog kapitala. Za to će, naravno, prije svega biti potrebna volja.

Zbog toga je iznimno važno da političke partije u predizbornom periodu iznesu svoj stav o tome koju od dvije naveden opcije preferiraju.

Više o ključnim socio-ekonomskim reformama koje je potrebno impementirati u narednom mandatu čitajte na www.izbori.reforma.ba.

6 novembar

Konferencija Stabilnost finansijskog sektora u BiH

Centar za politike i upravljanje u sklopu projekta „Promoviranje debate o ključnim reformskim politikama" organizuje konferenciju „Stabilnost finansijskog sektora u BiH“ koja će se održati u Sarajevu 6. novembra u Atrij sali hotela Evropa sa početkom u 12h. CIlj konferencije je da podstakne stručnu debatu, te sagleda napredak na provedbi strukturalnih reformi u finansijskom sektoru, kao i efekte istih na jačanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

read more
1 decembar

ReForum: Poresko rasterećenje rada u FBiH

read more
7 juli

Konferencija "REFORUM: Politička odgovornost i polaganje računa za sproviđenje reformi"

read more
28 januar

Konferencija "REFORUM: Poboljšanje poslovnog okruženja" (1)

read more
20 maj

Okrugli stol: BH kreativne industrije - Startup za kreativce

read more
4 februar

Okrugli stol: 'Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja' (1)

read more