Reforma državnih preduzeća mora biti prioritet vlasti

Izvještaj Međunarodnog monetarnog o stanju državnih preduzeća prezentovan je jučer u Banjaluci. Jedan od osnovnih zaključaka izvještaja koji je jučer predočen je da su javna preduzeća u BiH prezadužena, da se njima netransparentno upravlja i da nema nikakve odgovornosti menadžmenta za rezultate koje ostvaruju.

Centar za politike i upravljanje godinama upozorava na loše stanje u državnim preduzećima, ukazujući na konkretne izazove sa kojima se pojedina preduzeća suočavaju. Donosiocima odluka smo dostavljali prijedloge konkretnih mjera kako bi se stanje unaprijedilo, a pitanje efikasnosti poslovanja i reforme preduzeća sa većinskim dražvnim vlasništvom CPU je stavio u fokus i u setu prioritetnih politika za mandat 2018 - 2022 koji je dostavljen svim parlamentarnim zastupnicima u BiH.

Jedan od zaključaka MMF-a je da u entitetu RS nema finansijski jakih državnih kompanija. CPU napominje da u FBiH čak i državne kompanije koje se zbog povlaštene tržišne pozicije percipiraju kao ekonomski divovi, ne posluju efikasno, te njihovi kapaciteti kontinuirano slabe. Prihodi i neto dobit dva telekomunikacijska operatera u većinskom vlasništvu Vlade FBiH - BH Telecomu i HT Eronetu su se konstantno smanjivali, posmatrajući period od 2010. do 2017. godine.

(Ne)efikasnost javnih preduzeća je evidentna i kroz analizu efikasnosti u provođenju javnih infrastrukturnih projekata u BiH - u periodu od 2014. do 2018. godine preduzeća u većinski državnom vlasništvu implementirala su značajno manje sredstava u infrastrukturne projekte od planiranog entitetskim programima javnih investicija. Autoceste FBiH implementirale su projekte koji čine 15,7% vrijednosti predloženih projekata, Ceste FBiH 20,8%, Elektropriveda BiH i Elektroprivreda HZHB svega 1,3%, Autoputevi RS-a 14,5%, Putevi RS-a nisu implementirali niti jedan projekat, dok je Elektroprivreda RS-a implementirala 3,6% vrijednosti planiranih sredstava. MMF je u svom izvještaju Autoputeve, Puteve i Elektroprivredu RS uvrstio u grupu preduzeća sa „veoma visokim finansijskim rizikom“.

Kako bi državna preduzeća postala efikasna, moraju u potpunosti primjeniti principe korporativnog upravljanja. Da bi se to desilo, članovi nadzornih odbora državnih preduzeća moraju biti kompetentni i etični, te posjedovati znanja o korporativnom upravljanju. Nadzorni odbor mora biti nadležan za izbor profesionalnog menadžera, koji će odgovarati za uspjeh poslovanja i biti nagrađen u skladu sa poslovnim uspjehom kompanije. Državne firme moraju biti vođene od strane profesionalnih menadžera i poslovnih ljudi, bez uticaja političkih stranaka, a vlade u BiH se moraju početi ponašati odgovorno prema imovini i interesima građana.

Uloga razvojnih banaka u finansijskom sektoru

MMF se osvrnuo i na rad Investiciono-razvojne banke RS ističući da ona ima veoma široke nadležnosti, a da ne postoji državna agencija koja vrši nadzor nad njenim radom.

Centar za politike i upravljanje je u više objavljenih analiza ukazao na mjere koje će rezultirati unapređenjem poslovanja entitetskih rezvojnih banaka kroz redefinisanje razvojnih ciljeva obje razvojne banke, povećanje transparentnosti i efikasnost u poslovanju, te unapređenje procesa imenovanja upravljačkih struktura.

U našim izvještajima o provođenju reformskih mjera definisanih u sklopu Aranžmana BiH sa MMF-om smo ukazivali na nužnost davanja većih ovlasti Agenciji za osiguranje depozita BiH za nadzor nad radom banaka u BiH, uključujući i entitetske razvojne banke. Napominjemo da je Agencija te ovlasti trebala dobiti usvajanjem novog Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH koji još uvijek nije usvojen.