Kako prepoznati odgovorne političare?

Uključite li TV ili radio prijemnik, pristupite li bilo kojem news-portalu u Bosni i Hercegovini, bit ćete preplavljeni političkim porukama, zasuti političkim debatama. Izađete li u šetnju, bar jednom ćete ukrstiti pogled s ličnostima sa plakata. Predizborna kampanja je ovih dana u najvećem zamahu. Neki od nas će glasati tradicionalno, drugi nasumično, treći buntovnički. Mnogima treba smjernica, trebaju shvatiti šta od političkih predstavnika traže, a šta očekuju. Jeste li već upoznali Odgovornog Političara?

Nije nikakva novost da je politička realnost u BiH izuzetno kompleksna. Odgovoran Političar je u stanju postići ravnotežu između stranačke pripadnosti (lojalnosti mjerama iz stranačkog programa) i učešća u koalicijama koje sačinjavaju vlast (što uključuje umijeće postizanja kompromisa), što je istinska ars politica kojoj nije vičan svako. On razumije da u kontekstu predizborne kampanje mora postaviti ciljeve u okvirima političke realnosti i ponuditi konkretne aktivnosti kako bi ih postigao. Pragmatičan je, jer balansira između stranačkih i ideoloških zahtijeva, dok je sve vrijeme orijentiran prema konkretnom cilju. Odgovoran je: ukoliko ne uspije ostvariti zacrtani plan, znat će istupiti iz vlasti i preuzeti odgovornost za eventualne greške, pogrešne procjene ili neuspjeh u ispunjenju obećanog. Kada budemo istinski razumjeli ovaj mehanizam, znat ćemo i koliko je važno insistirati na stvaranju koalicija koje će biti strateška partnerstva usmjerena na konkretne probleme bh. društva. U teoriji, funkcionalnu vlast čine partneri slične ideološke konfiguracije, jer se tako povećava šansa za konsenzus u većini praktičnih pitanja, međutim, u kompliciranom političkom sistemu kakav je bosanskohercegovački, teško je očekivati da dođe do te vrste slaganja nakon sabiranja izbornih rezultata. I mada je zadatak Odgovornog Političara da kreira atmosferu saradnje, ne treba zaboraviti ni da saradnja kao politički koncept može odgojiti novu generaciju odgovornih političara. Upravo zato je bitno gajiti ideal političke kulture koja teži dijalogu i partnerstvu, jer samo takav pristup može voditi ka političkoj stabilnosti, što predstavlja temelj za uspješan i produktivan mandatni period.

Koje su to oblasti kojima će Odgovorni Političar posvetiti najveću pažnju u svojim predizbornim obraćanjima?

Odgovoran Političar je itekako svjestan prirodnih bogatstava njegove zemlje; njegova kampanja stoga tematizira pravilan pristup području energetike bez kojeg nema istinskog prosperiteta i budućeg razvoja.

Nepažljiv odnos i nestručno upravljanje prirodnim resursima ove zemlje mogu za njene stanovnike i eventualne korisnike značiti samo – gubitak. Razvoj energetskog sektora je osnovica ukupnog razvoja, te je potrebno konstantno insistirati na debati o pristupima ovoj privrednoj djelatnosti u cilju pronalaska što boljih i isplativijih rješenja. Predizborne kampanje katkad ovo fundamentalno područje gube iz vida trošeći vrijeme u drugim oblastima, što je nedopustivo, i to ne samo zbog toga što je oblast energetike obremenjena neriješenim pitanjima, kao i, uostalom, druge privredne grane u zemlji, nego i zato što pravilno upravljanje prirodnim izvorima energije donosi višestruku korist za sve. Ogroman potencijal energetike u BiH vidljiv je u podatku da je ona sa 14.049,93 gigavat sati (GWh) proizvedenih u 2011. godini drugi najveći proizvođač struje u regionu (odmah nakon Srbije). Međutim, ukoliko napravimo usporedbu s Hrvatskom, vidjet ćemo da ta zemlja koja je manji proizvođač struje od BiH, izvozi daleko više, mada je primorana i na značajan uvoz (Pogledati: Energetika, sažetak komparativne analize). Ova paradoksalna situacija ilustrira problematičnu vezu između neriješene ekonomske situacije u zemlji i stagnacije razvoja energetskog sektora na koju se mora obratiti pažnja i u predizbornim političkim debatama. S druge strane, i pored relativno velike proizvodnje, i dalje ne ispunjavamo zahtjev EU o učešću obnovljive energije (40% od krajnje potrošnje energije, što se mora ostvariti do 2020. godine). Politički subjekti bi morali da se dotaknu i ovog pitanja u predizbornoj kampanji, te da izlože plan i konkretne korake za ispunjavanje ovih zahtjeva. Usvajanje ekoloških načela pri iskorištavanju prirodnih resursa također mora biti jedan od prioriteta, pri čemu treba, primjerice, uravnotežiti izgradnju energetskih objekata sa zaštitom životne sredine, što je pitanje koje zemlje EU shvataju veoma ozbiljno.

Činjenica je da građani poklanjaju povjerenje političkim subjektima koji potenciraju ekonomske teme. Ujedno, ojačala je i njihova svijest o tome da predizborna obećanja imaju i rok trajanja. Odgovoran Političar zato koristi predizborni diskurs koji nije samo deklarativan, nego realističan, konkretan i kad operira ekonomskim temama, pragmatičan, dosljedan i taksativan. 

Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta, kao preduslov funkcionalnog tržišta, moralo bi biti u samom vrhu političkih prioriteta. Mala i srednja preduzeća mogu biti osnov ekonomske stabilnosti, ali se susreću sa nizom administrativnih i birokratskih poteškoća, gdje samo osnivanje biznisa mukotrpan proces, nedovoljno potpomognut sredstvima državne pomoći, čiji je distributivni sistem itekako zastario. Problematično je i sve ono što dolazi poslije: izdavanje građevinskih dozvola, uvođenje struje, zaštita investitora i ugovora, komplikovana procedura plaćanja poreza, itd (Pogledati: "Konkurentnost bh. ekonomije 2010 - 2014: Osvrt na regionalnu poziciju") U zdravom poslovnom okruženju, atraktivnom za investitore, pokretanje novih preduzeća treba biti jednostavno, a izlazak iz neuspješnog poslovnog poduhvata brz. Ponovo, ključna riječ je konkretnost. Odgovorna politička opcija će konkretno predložiti kako riješiti problem komplicirane  procedure za osnivanje firme. Radit će na izmjenama zakona o građevinskim dozvolama. Trudit će se da potakne domaće privrednike, prije svega industrijske proizvođače, da postignu tržišni uspjeh, što će potom privući strane investitore i tako kreirati nova radna mjesta. Kočnica u ekonomskom razvoju je svakako i nedostatak političkog konsenzusa u pogledu privatizacije javnih preduzeća, od kojih neka imaju ogromne gubitke i teškoće u poslovanju. Privatizacija je već odavno prepoznat problem bh. ekonomije, i pristupanje istom se pokazalo kao mukotrpan i dugotrajan proces koji, također, (što nipošto nije beznačajno) političke predstavnike dijeli po ideološkoj liniji. 

Odgovorni Političar je naročito zainteresiran za rješavanje dugogodišnjeg problema nezaposlenosti. On neće ovu mučnu tematiku eksploatirati u tv-intervjuima navodeći nerealistične cifre, ali će obećati radna mjesta – na bazi svog detaljnog plana da prevaziđe fundamentalne probleme poslovanja, otvaranja novih i zadržavanja postojećih radnih mjesta. 

U našem društvu, također, još uvijek nije razvijena politička svijest o značaju poduzetništva mladih, niti o potencijalu kreativnog sektora (dvije oblasti koje su veoma često isprepletene), koji mogu napraviti pozitivne pomake na tržištu rada. Jedna ekonomski osviještena politička kampanja će i za mlade poduzetnike i kreativce ponuditi jasna i konkretna rješenja koja im mogu raskrčiti put prema poslovnom uspjehu i ujedno, olakšati odabir na predstojećim izborima. 

Ukupni razvoj države uistinu zavisi od pravilne regulacije energetskih resursa i poticajnog poslovnog ambijenta, međutim, tim procesima nužno moraju upravljati obrazovani kadrovi. Obrazovanje kao globalna tema gotovo i da nije prisutno u predizbornom periodu, čemu je možda uzrok kompleksnost teme i oprez političara pri tretiranju iste, jer je proces koji uvezuje obrazovni sistem sa tržištem rada podložan dugoročnoj i mukotrpnoj reformi. Primjer u kojem se sažima suština ovog problematičnog odnosa je svakako neadekvatna obrazovna politika koja vodi ka hiperprodukciji kadrova koji potom završavaju na biroima za zapošljavanje, a nauštrb drugih profesionalnih područja koja se suočavaju sa kadrovskim deficitom. Međutim, reformisana upisna politika univerziteta u BiH neće riješiti dublje probleme poput lošeg kvaliteta nastave, neujednačenog plana iprograma, te prakse zapošljavanjanastavnika koja je podložna manipulaciji. Odgovoran Političar neće ove teme ignorirati u korist populističkih, etnički obojenih izjava, nego će izložiti plan za unapređenje svih nivoa obrazovanja, za dobrobit najmlađe populacije od koje, u konačnici, zavisi naša budućnost. 

Egzaktne statističke podatke o gore naznačenim temama (napretku energetskih politika, konkurentnosti bh. ekonomije, aktuelnostima na tržištu rada, uz sažetak triju najeminentnijih ekonomskih izvještaja), vezane za protekli mandatni period od 2010. do 2014. godine, možete čitati u analizama Centra za politike i upravljanje.

Malobrojni odgovorni političari u Bosni i Hercegovini su ponudili gore nabrojana rješenja i garante svoje političke odgovornosti. Ostaje nada da će nakon izbora oni biti u mogućnosti da formiraju koalicije na zajedničkim programskim osnovama i, po prvi put u modernoj historiji BiH, ukorijene koncept odgovornosti u javnom djelovanju.

Autorica: Maja Abadžija