Programska koalicija: Recept za funkcionalnu vlast

Preliminarni rezultati općih izbora su objavljeni, pokazavši značajne promjene u rasporedu stranačkih snaga na bh. političkoj sceni. Ipak, evidentno je da političke partije sličnih programskih orijentacija neće biti u poziciji da formiraju koalicionu vlast na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te je gotovo sigurno da će koalicija biti sastavljena od političkih partnera različitih ideoloških predznaka.

Ohrabrujuća je činjenica da se većina izbornih pobjednika deklarativno zalaže za formiranje koalicije koja će riješiti ekonomske probleme stanovnika. Kakva god koalicija bude formirana, jasno je da njeni prioriteti moraju biti oživljavanje ekonomije kroz poboljšanje poslovnog okruženja i borbu protiv korupcije. Time bi se stvorile pretpostavka za otvaranje novih radnih mjesta što je akutni problem zemlje u posljednje dvije decenije. Politički subjekti koji žele formirati koaliciju stoga moraju postići konsenzus u brojnim pitanjima vezanim za ekonomsku problematiku na različitim nivoima vlasti u BiH.

Kada je u pitanju administrativni okvir koji reguliše lakoću poslovanja, budući koalicioni partneri trebaju:

• Imati iste stavove o izmjenama zakonske regulative koja se odnosi na osnivanje preduzeća kako bi bilo moguće registrovati novi poslovni subjekt brže, lakše i jeftinije nego što je dosad bio slučaj.
• Pronaći zajednički okvir za izmjenu poreske politike, posebice kada je u pitanju izmjena zakonske regulative o porezima i doprinosima na plate, usaglašavanje entitetskih zakona o radu, izmjene Zakona o PDV-u, te omogućiti stabilan izvor poreskih prihoda.

S obzirom da koruptivnim radnjama nestaje velika količina javnih sredstava koja trebaju služiti za razvoj privrede, posebice malih i srednjih preduzeća, buduća koalicija treba:

• Usaglasiti zajedničku strategiju za borbu protiv korupcije, koja će, prije svega, ojačati ulogu Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, po uzoru na USKOK u susjednoj Hrvatskoj.
• Strategija bi morala uključiti plan za depolitizaciju rada tužilaštava i policijskih agencija i uprava na svim nivoima vlasti, te povećanje kapaciteta i efikasnosti rada sudova, kako u rješavanju privrednih sporova, tako i krivičnih djela.
• Imati identične stavove o povećanju transparentnosti u procesu javnih nabavki, o dodjeli državne pomoći, te o proceduri upošljavanja u javnim institucijama i preduzećima.

Kako su posrnula privreda i uništena industrija uglavnom rezultat netransparentne i nelegalne privatizacije koja je oštetila mnoge nekadašnje gigante, neke dovodeći i do potpunog kraha od budućih koalicionih partrnera je sasvim opravdano očekivati da se odrede spram:

• Revidiranja nelegalne privatizacije što bi trebao biti još jedan kriterij po kojem se koalicija treba formirati.
• Viziji o korporativnom i upravljačkom restruktuiranju preduzeća u javnom vlasništvu, te
• Stava o privatizaciji kako gubitaških, tako i javnih preduzeća koja posluju pozitivno.

Pred Bosnom i Hercegovinom stoje veliki investicioni projekti, kako na putnoj i komunikacijskoj infrastrukturi, tako i u energetskom sektoru. Buduća koalicija treba unaprijed definirati načine finansiranja ovakvih projekata, odnosno da li će isti biti javni projekti (finansirani novim zaduživanjem ili će se pak sredstva obezbijediti kroz transparentnu privatizaciju javnih kompanija po uzoru na najbolje prakse zemalja koje su uspješno prošle tranziciju na tržišnu ekonomiju) ili će biti provedeni kroz javno-privatne, ili pak isključivo privatne investicije (ako je to slučaj, trebaju definisati način odabira privatnih partnera i sisteme zaštite interesa stanovnika BiH).

Na kraju, uzevši u obzir nejednakost građana na kompletnoj teritoriji Bosne i Hercegovine (presuda Sejdić-Finci, slučaj Pilav), te administrativnu kompleksnost FBiH,  pored gore navedenih ekonomskih pitanja, buduće članice koalicija na svim nivoima trebaju dostići minimalan konsenzus u vezi ova dva obligatorna pitanja za euroatlanske integracije i funkcionalnost političkog sistema. Pobjednici općih izbora moraju shvatiti da je za uspješno formiranje koalicije potrebno objektivno i racionalno pristupiti rješavanju ovih pitanja na temelju konsenzusa kako bi se postigao dogovor koji je prihvatljiv svim stranama, te da ovo pitanje može biti kamen spoticanja u funkcionisanju koalicije ukoliko se minimum prihvatljivih pitanja unaprijed ne usuglasi.

Stav javnosti je jasan: Vlast treba formirati u najkraćem roku, a ona u ovom mandatu mora biti efikasna i stabilna. Politički subjekti trebaju pokazati odgovornost i odmah započeti pregovore o sastavljanju koalicije koja će u fokusu imati ekonomske i socijalne probleme stanovnika ove zemlje, te ispunjenje obaveza na eurposkom putu Bosne i Hercegovine. Treba napomenuti da javnost nikada nije bila više zainteresona da vidi da donosioci odluka o svim pitanjima razgovaraju unutar institucija i da se taj proces odvija bez bespotrebne politizacije teritorijalnog preustroja zemlje.