Dinamika gradnje Koridora Vc nije ubrzana od povećanja putarina na gorivo

Dinamika gradnje Koridora Vc do kraja 2019. godine

Treća Panevropska transportna konferencija održana je u Helsinskiju 1997. godine. Tadašnji evropski ministri prometa su zvanično dogovorili projekat pod nazivom Panevropski Koridor Vc. Gradnja Koridora Vc ne bi značila samo privredni razvoj država kroz koje prolazi, već bi doprinijela povećanju udobnosti putovanja, znatno bi se skratilo vrijeme putovanja, te bi se povećala sigurnost prometa. Gradnja Koridora Vc treba osigurati kvalitetnu transportnu integraciju sa Evropskom Unijom, što iz perspektive privrede znači lakši i brži prevoz roba prema našem najznačajnijem trgovinskom partneru. Bolji pristup EU tržištu dugoročno treba osigurati rast investicija u proizvodnju, veći obim proizvodnje u privatnom sektoru i rast trgovinske razmjene, a time i rast bh. ekonomije.

Planirana dužina Koridora Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi oko 335km, te je okvirni rok izgradnje bio 2013. godine. Mađari su svoj dio autoputa okončali još 2010. godine, a Hrvati su pri kraju. Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?

Gradnja do kraja 2014. godine

Gradnja koridora Vc je zvanično počela 2001. godine gradnjom poddionice Kakanj – Jošanica dužine 37km. Poddionica je puštena u promet 2010. godine. Izgradnja ovog dijela Koridora Vc je finansirana iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od oko 300 miliona KM.

Danas, skoro 20 godina kasnije, osim pomenute poddionice u punom prometu imamo sljedeće poddionice:[1]

• Drivuša – Gorica dužine 3km,
• Gorica – Bilješevo dužine 3.5km,
• Bilješevo – Kakanj dužine 9km,
• Jošanica – Butile dužine 5.8km,
• Butile – Vlakovo dužine 3km,
• Vlakovo – Lepenica dužine 10.2km,
• Lepenica – Suhodol dužine 5.5km,
• Suhodol – Tarčin dužine 4.6km,
• Zvirovići – Kravice dužine 5km,
• Kravice – Bijača dužine 4.1km.

Izgradnja ovih poddionica je finansirana većim dijelom iz kredita u iznosu od oko 1.3 milijarde KM. Ukupna vrijednost ovih poddionica je oko 1.4 milijarde KM. Poddionice ukupne dužine 53.7km su okončne i puštene u promet sa krajem 2014. godine, te smo tada imali ukupno u prometu 90.7km autoputa Koridora Vc.

Stanje gradnje od kraja 2014. do kraja 2017. godine

Gradnja najsjevernije tačke koridora dionica Svilaj – Odžak dužine 11km počela je 2013. godine. Međutim, dionica još uvijek nije puštena u puni saobraćaj, jer radovi na graničnom prijelazu Svilaj i radovi na mostu preko rijeke Save nisu okončani. Dionica je puštena na korištenje lokalnom stavnoništvu, ali projekat će pravu vrijednost dobiti tek nakon završetka gradnje mosta i graničnog prijelaza. Projekat je finansiran većim dijelom iz kredita u iznosu od oko 133 miliona KM. Vijednost projekta iznosi oko 170 miliona KM.

U ovom periodu je počela i gradnja sljedećih poddionica:[2]

• poddionica Klopče – Drivuša dužine 2.3km, gradnja je počela 2014 godine, tehnički radovi su okončani, ali poddionica nije puštena u promet.
• poddionica Donja Gračanica – Klopče dužine 5.78km, gradnja je počela je 2016. godine, do sad je izgrađeno 75% poddionice.

Poddionice su finansiranje većim dijelom iz kredita u iznosu od oko 246 miliona KM, a vrijednost projekata iznosi oko 313.5 miliona KM.

Najavljena velika gradilišta Koridora Vc od 2018. do kraja 2019 godine

Osim dionice Svilaj – Odžak, te poddionica Klopče – Drivuša i Donja Gračanica – Klopče, u posljednje dvije godine su se gradile:[3]

• poddionica Buna – Počitelj dužine 7.2km, gradnja je počela 18.05.2018. godine, do kraja 2019. godine je izgrađeno 30% poddionice,
• poddionica Vranduk – Ponirak dužine 5.3km, gradnja je počela 19.08.2019. godine, do kraja  2019. godine je izgrađeno 1,5% poddionice,
• poddionica Ponirak – Vraca dužine 2.7km, gradnja je počela  29.10.2019. godine, do kraja 2019. godine je izgrađeno 0,5% poddionice.
• poddionica Johovac – Rudanka dužine 5.65km, gradnja počela 17.06.2019, ne postoji zvanični javno dostupni podatak koliko je izgrađeno do kraja 2019. godine.

Poddionice su finansiranje većim dijelom iz kredita u iznosu od oko 360 miliona KM . Vrijednost ovih projekata iznosi oko 540 miliona KM.

Tokom 2018. i 2019. godine počeli su pripremni radovi na sljedećim poddionicama:[4]

• poddionica tunel Zenica – Donja Gračanica, dužina 3.9 km, vrijednost projekta oko 144 miliona KM, od toga je iznos kredita oko 97,8 miliona KM
• poddionica Počitelj – Zvirovići, dužina 2.04km, vrijednost projekta oko 254.2 miliona KM, od toga je iznos kredita oko 205.3 miliona KM.

U ovom periodu je završeno projektovanje na poddionici Nemila – Vranduk, ukupne dužine 5.7km. Vrijednost ovog projekta je oko 93.8 miliona KM, od toga je iznos kredita oko 70.4 miliona KM.

Prepreke koje su kočile gradnju do 2014. godine prisutne su i danas, a to su[5]: dugotrajna tenderska procedura, neusklađenost glavnog projekta sa stanjem na terenu, neefikasan proces eksproprijacije, dugotrajan process dobijanja građevinskih dozvola i pregovori sa međunarodnim kreditorima.

Unatoč identifikovanim preprekama, očito je da su se poddionice Koridora Vc efikasnije gradile do 2014. godine. S obzirom da je su februara 2018 godine dostupno i 65% više sredstva za cestogradnju (kada je na snagu stupilo povećanje putarine na gorivo za 0,15 KM/l), još uvijek na terenu ne vidimo rezultate većeg oporezivanja.

Efikasnija gradnja, adekvatna i pravovremena implementacija projekata na Koridoru Vc nužna je za postizanje rasta javnih investicije kao značajne poluge za podsticanje ukupnog ekonomskog rasta zemlje.