Uticaj javnih investicija na održivi ekonomski rast u BiH

Vlasti u  Bosni i Hercegovini su se 2016. godine obavezale[1] na smanjenje tekuće potrošnje, te povećanje investicione potrošnje, odnosno rast investicija u infrastrukturne projekte kroz intenziviranje izvođenja najznačajnijih infrastrukturnih projekata u domenu saobraćaja i energetike. Preusmjeravanje javne potrošnje sa tekuće na investicionu predviđeno je zbog potrebe da javna potrošnja značajno doprinese postizanju održivog ekonomskog rasta u BiH, koji će biti zasnovan na proizvodnji i investicijama, jer je trenutno rast bh. ekonomije prevashodno zasnovan na potrošnji, što nije održiv model rasta. Time je rast investicija u javnu infrastrukturu postao jedan od najznačajnijih preduslova za ostvarenje projekcija ekonomskog rasta (rasta BDP-a).

Gradnja Koridora Vc treba osigurati kvalitetnu transportnu integraciju sa Evropskom Unijom, što iz perspektive privrede znači lakši i brži prevoz roba prema našem najznačajnijem trgovinskom partneru. Bolji pristup EU tržištu dugoročno treba osigurati rast investicija u proizvodnju, veći obim proizvodnje u privatnom sektoru i rast trgovinske razmjene, a time i rast bh. ekonomije.

Do tih boljih dana, intenziviranje tempa izgradnje Koridora kroz BiH je trebao biti najznačajniji faktor rasta javnih investicija i jedan od najvećih pojedinačnih pokretača ekonomskog rasta.

Da bi osigurali sredstva kojim će biti u mogućnosti finansirati nove kilometre autoputa, bh. vlasti su u decembru 2017. godine povećale oporezivanje nafte i naftnih derivata, kroz povećanje stope putarine na gorivo za 0,15KM po litru. Odluka je stupila na snagu 1. februara 2018. godine.

Prema izvještaju Uprave za indirektno oporezivanje, prihodi od putarina na naftu i naftne derivate, od februara do kraja 2018. godine prikupljeno je oko 238 miliona KM više u odnosu na isti period prethodne godine[2]. Trend priliva sredstava se nastavio i u 2019. godini, te je u nepune dvije godine prikupljeno dodatnih 501.5 miliona KM više, nego bi se prikupilo da akciza (putarina) nije povećana. Dodatna sredstva su osigurala kapacitet vlasti da ugovori nove kredite za implementaciju radova na putnoj infrastrukturi.

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje

Da li su vlasti ispunile obećanje?

Projekcije[3] učešća javnih investicija u bruto društvenom proizvodu nisu ispunjene u 2018. godini. Prema projekcijama vlasti s početka 2018. godine, nivo učešća javnih investicija u BDP-u za 2018. godinu je trebao iznositi 5,5%[4]. Podaci Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) govore da je nivo učešća javnih investicija u BDP-u u 2018. godini iznosio svega 2,5%[5]. Dakle, umjesto 1,80 milijardi, javne investicije su iznosile tek nepunih 0,86 milijardi KM.

Od tada su smanjene projekcije nivoa učešća javnih investicija u BDP-u. Konkretno, projekcija s početka 2018. godine[6] za 2019. godinu je smanjena sa 6,8% na tek 2,7%[7], što je u novcu smanjenje sa 2,30 milijardi na tek 0,95 milijardi KM. Ista projekcija nivoa javnih investicija za 2020. godinu je smanjena sa 7,6% udjela u BDP-u, na tek 3,4%, što je smanjenje sa 2,77 milijardi na 1,24 milijardi KM. Vlasti u BiH su za ove dvije godine smanjile ukupan plan ulaganja u projekte javnih investicija za 2,88 milijardi KM, iako je akcizno oporezivanje goriva povećano krajem 2017. godine sa argumentom da će investicije u putnu infrastrukturu biti povećane.

Prema izvještaju Svjetske banke “Rastuće neizvjesnosti” (objavljen u oktobru 2019. godine), u 2018. godini ostvaren je realni rast BDP-a od 3.6% u odnosu na 2017. godinu, a prema projekcijama EFF-a (s početka 2018. godine) taj rast je trebao iznositi 3.2%. Iako se prema EFF-u u 2019. godini očekivao rast od 3.5%, Svjetska banka u gore pomenutom izvještaju navodi da će taj rast biti manji i iznositi 3.1%[8]. Bez obzira što su vlasti podbacile sa ostvarenjem učešća javnih investicija za cijelu milijardu u 2018., projekcije ekonomskog rasta su ipak ostvarene i premašene u 2018. godini. Također, iako su se smanjile projekcije kapitalnih ulaganja za 1,35 milijardi KM u 2019. godini (što je 3,85% realnog BDP-a), procjenjuje se da će ekonomski rast u prošloj godini biti niži za 0,4 procentna poena. To možemo isključivo zahvaliti rastu i otpornosti privatnog sektora u zemlji. Da su vlasti ispunile svoj plan[9], došlo bi i do mnogo značajnijeg ekonomskog rasta, koji bi išao na nivo iznad 6% za 2018., odnosno iznad 5% za 2019. godinu, a takav značajniji ekonomski rast bi vidno doprinio poboljšanju kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine.

No, podaci u “Programu ekonomskih reformi za 2020 – 2022”, jasno pokazuju da je u 2018. godini nivo  učešća privatne potrošnje u BDP-u iznosio oko 75%, a da se u 2019. godini očekuje da on bude na nivou od 74%, te da je ekonomski rast najvećim dijelom i dalje zasnovan na privatnoj potrošnji[10].

S obzirom da je realno očekivati da će privatna potrošnja biti niža u toku i nakon ekonomske paralize koju je izazvala epidemija korona virusa, nivo javnih investicija će biti od presudne važnosti u borbi sa ekonomskim posljedicama epidemije, kako bi se održao ekonomski rast u 2020. godini.

Podsjetimo, nivo učešća javnih investicija u BDP-u u 2014. godini je iznosio 5.3%, odnosno 1,45 milijardi KM, te je u godinama nakon bio niži[11]. Iako javne investicije trebaju biti ključna komponenta ekonomskog rasta, nivo učešća javnih investicija u ekonomiji Bosne i Hercegovine i dalje je skroman, te je još uvijek manji u odnosu na 2014. godinu.

To se hitno mora promjeniti.