Hoćete li moći prodati svoj obrt kada bude usvojen novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima?

Hoćete li moći prodati svoj obrt kada bude usvojen novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima?

Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima koji je dobio plebiscitarnu podršku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH nalazi se na izjašnjavanju pred delegatima Doma naroda u nastavku 12. sjednice u četvrtak, 9. septembra. Na 12. sjednici Doma naroda održanoj 29. jula delegati se nisu izjašnjavali o Prijedlogu s obzirom da je podrška za ovaj zakon izostala, a zbog činjenice da veliki broj delegata nije došao na sjednicu, te zbog konfuzija u vezi sa pitanjem da li će se obrt moći prodati nakon usvajanja novog Zakona.

Naime, kako u Prijedlogu zakona koji donosi mnoga izuzetno važna unapređenja u odnosu na trenutni, prodaja obrta, odnosno prenos obrta na osobu koja nije član porodice obrtnika, nije eksplicitno propisana, mnogi ljudi, uključujući autora ovog teksta, bili su zbunjeni oko toga hoće li prodaja obrta biti uopšte moguća. Baš zato je važno dati kratak odgovor na pitanje iz naslova – DA, moći ćete prodati svoj obrt. No prije nego pređem na objašnjenje odgovora na ovo pitanje, važno je objasniti zašto je važno biti u mogućnosti prodati obrt.

Tradicija poslovanja je važna stvar u poslovnom svijetu. Iako se sami proizvodi najčešće mijenjaju kroz vrijeme, činjenica da je neki biznis dugo na tržištu daje signal da je otporan na tržišne promjene i da je fleksibilan u održavanju poslovnih operacija, pa i stvaranju „novih tradicija“ kroz prilagodbu ponude proizvoda ili usluga. Uz pozitivan „imidž“ i lojalnost kupaca, odnosno prepoznatljivost brenda koje neki poslovni subjekt ima pod svojim imenom, odnosno žigom (trademark), vrijednost biznisa je u mnogim drugim faktorima – ljudima i kulturi rada, metodologiji rada, znanju ili recepturi, sredstvima za rad, nekretninama, pristupu lancima vrijednosti ili tržištima, lokaciji...

Bilo koji ili više ovih faktora može biti motiv da investitor preuzme, odnosno kupi veliku kompaniju, ali i da kupi malu kompaniju ili obrt. Stoga je važno omogućiti prodaju bilo kog oblika poslovnog organizovanja. Zamislite situaciju u kojoj vlasnik restorana odluči da je vrijeme da se penzioniše, ali nema ili ne želi predati restoran članu svoje uže porodice. On će svoj biznis prodati nekom mlađem preduzetniku koji u tom restoranu vidi vrijednost, a sa njim će novi vlasnik preuzeti cjelokupno poslovanje, dakle zaposlene, ime i tradiciju koja ide uz ime, recepte za jela, sistem rada, lokaciju i na taj način, iako je stari vlasnik prestao biti poslovno aktivan, restoran nastavlja na isti način zadovoljavati tržišne potrebe stanovnika vašeg grada. Ako novi vlasnik ne promijeni apsolutno ništa u tim procesima, ako mi ne znamo lično vlasnika, nećemo ni znati da se vlasnička struktura promijenila. Za nas, to je stari dobri i provjereni restoran u koji dolazimo s roditeljima od malih nogu. Istovremeno, vlasnik restorana je dobio novac koji će mu omogućiti lijepu penziju, a novi vlasnik poslovni poduhvat koji će nastaviti generisati profit.

Kako će biti moguće prodati obrt?

Jednostavno - kupoprodajnim ugovorom kojim će se definisati uslovi prenosa prava na raspolaganje žigom i svim drugim sredstvima obrta. Ovo pitanje je već uređeno Zakonom o obligacionim odnosima u FBiH.

Ono što će obrtnik koji želi prodati svoj obrt biti u obavezi da uradi je da zaštiti svoj žig (ime i logo – trademark) pod kojim je prepoznatljiv. Samo sa zaštićenim imenom će vlasnik moći da proda zaštićeno ime novom vlasniku, koji će onda to zaštićeno ime moći koristiti pri registraciji svog poslovnog subjekta - obrta ili firme, te na osnovu kog će, ako ugovorom tako definiše i ispoštuje finansijske obaveze iz ugovora, moći polagati pravo na tradiciju tog imena (brenda).

Dakle, ne postoji zapreka da se proda, odnosno na treće lice koje nije član uže porodice obrtnika prenese sve što u jednom obrtu ima vrijednost (namještaj, uređaje, tehnologiju proizvodnje, itd.), uključujući i tradiciju obrta kao poslovnog subjekta.

Zaštita žiga

„Žig je pravo kojim se štiti znak koji služi za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog učesnika u privrednom prometu od iste ili slične robe, odnosno usluga drugog učesnika u privrednom prometu“. Više o tome koji znakovi mogu biti zaštićeni i kako se stiče žig možete pronaći na stranici Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine koji je nadležan državni organ za registraciju žiga u Bosni i Hercegovini.

Zaštita žiga u Bosni i Hercegovini će po informaciji koju smo dobili iz Instituta koštati oko 1.000 KM, tako da ćete u slučaju da prodajete svoj obrt morati računati sa tim troškovima. No, osim za omogućivanje prijenosa prava na zaštićeni znak, zaštita žiga je sjajno sredstvo za korporatizaciju obrta, jer će im omogućiti zaštitu brenda od zloupotrebe, odnosno štitit će ih i tokom poslovanja od nefer igrača na tržištu koji bi mogli probati iskoristiti sličnost sa njihovim imenom da zbune kupce i dođu do dijela tržišta.

Autor: Adis Muhović